Plinacro se nalazi pred dovršetkom velikog investicijskog ciklusa u Dalmaciji. S obzirom na poteškoće u odnosima s izvođačima radova, kada se može očekivati da će magistralni plinovod doći do Dugopolja?

Kao što znate, četvrti dio plinovodnog sustava Like i Dalmacije sastoji se od magistralnog plinovoda Benkovac - Dugopolje s pripadajućim mjerno-redukcijskim stanicama Šibenik i Split, odvojnih plinovoda i mjerno-redukcijskih stanica Tisno i Trogir te plinovoda Šibenik - Knin, uključujući stanice Drniš i Knin. Svi radovi na ovome sustavu, osim magistralnog plinovoda Benkovac - Dugopolje, u potpunosti su završeni i spremni za tehnički pregled.
Uzevši u obzir stanje radova na izgradnji magistralnog plinovoda Benkovac - Dugopolje, možemo ustvrditi da je plinovod cijelom dužinom već došao do krajnje točke u Dugopolju. Radovi na izgradnji nalaze se pred završetkom. U tijeku su aktivnosti ispitivanja kvalitete izvedenih radova na plinovodu i otklanjanje eventualnih uočenih nedostataka, završna uređenja nadzemnih objekata, vraćanje terena oko plinovoda u prvobitno stanje, radovi na uređenju koridora oko kanjona Krke, postavljanje optičko-komunikacijske opreme, završna ispitivanja i mjerenja u dijelu elektro-radova i katodne zaštite.
Što se tiče dijela pitanja o poteškoćama uzrokovanima međusobnim odnosom izvođača radova, one su otklonjene tijekom ljeta i radovi su nastavljeni. Planirani termin tehničkog pregleda cijelog sustava je početak 2013. godine, kao i ishođenje uporabne dozvole. Nakon toga, pristupa se punjenju sustava prirodnim plinom i puštanju u rad.

Kakva su vaša iskustva s transportom plina za potrošače u Zadru i u poslovanju s EVN Croatia plinom?

Naša iskustva s EVN-om su vrlo pozitivna i mogu reći da sve što smo trebali zajednički odraditi, uistinu smo i odradili - profesionalno, korektno i brzo. Cijenimo napore EVN-a da popularizira prirodni plin u Dalmaciji i uvjereni smo da će rastom tržišta prirodnog plina u Dalmaciji jednako uspješno rasti i naša suradnja. Kada govorimo o samoj potrošnji, brojke zasad nisu impresivne, ali je prisutan pozitivan trend rasta i to je ono što nas u našoj suradnji silno veseli.

S obzirom na loše trendove u potrošnji prirodnog plina u industriji i širokoj potrošnji, u kojoj mjeri su smanjeni vaši prihodi te u čemu vidite perspektivu da se ti prihodi povećaju?

Bez obzira na trendove, potrošnja prirodnog plina u razdoblju od početka siječnja do kraja rujna 2012. godine smanjena je tek za nekih 3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Trenutno ostvarenje prihoda od naše osnovne djelatnosti, odnosno usluge transporta plina iznosi 97% od planiranih prihoda, što u ovom trenutku predstavlja zadovoljavajući rezultat, ali potrebno je naglasiti da do kraja godine očekujemo ukupno ostvarenje prihoda u planiranim iznosima.

Troškovi dobave i transporta plina u Sloveniji u krajnjoj cijeni plina sudjeluju s oko 50%, dok je taj omjer u Hrvatskoj znatno veći. Hrvatska energetska regulatorna agencija je prije nekoliko mjeseci odbila povećati Plinacru tarifu za transport prirodnog plina. Smatrate li takvu odluku opravdanom ili neopravdanom i zašto?

Moram Vas ispraviti, nije HERA odbila povećati tarifu, nego je cjelokupni novi Tarifni sustav još uvijek u proceduri, odnosno postupku prihvaćanja. Suština cijelog tog postupka nije povećanje tarife, kako se najčešće govori, nego usvajanje novog Tarifnog sustava koji proizlazi iz obveze Hrvatske da se prilagodi standardima i regulativi Europske unije prije samog pristupanja.
Sukladno paketu energetskih zakona, Plinacro se kao operator transportnog sustava nalazi 'u sredini' plinskog lanca od proizvodnje do krajnjeg potrošača, a ta uloga postala je u uvjetima otvorenog tržišta višestruko složenija nego prije samo tri - četiri godine. Kako bi ispunio sve svoje zakonske obveze i omogućio funkcioniranje tržišta, Plinacro je u proteklih nekoliko godina razvio sofisticirani sustav komercijalnih mjerenja i upravljanja sustavom pa se poslovi mjerenja, očitavanja i izvještavanja korisnika sustava obavljaju jednom ili dva puta dnevno, a ne jednom ili dva puta mjesečno kao prije.
Također, Plinacro je sukladno Strategiji energetskog razvitka Republike Hrvatske, u razdoblju 2004. - 2012. godine izgradio 1000 km novih plinovoda i 100 nadzemnih objekata, što predstavlja povećanje sustava od 40%. Za taj novoizgrađeni dio sustava porasli su i troškovi održavanja i zakonske obveze ispitivanja i nadzora. Pojednostavljeno rečeno, izgraditi 40% više transportnog sustava i deregulirati tržište s povećanjem zakonskih obveza za operatora sustava, a pri tome ostaviti stari Tarifni sustav, teško je održivo i opasno po sigurnost transportnog sustava i funkcionalnost tržišta.
Ne smijemo zaboraviti da Plinacro nije klasično trgovačko društvo usmjereno na ostvarivanje dobiti, već prvenstveno davatelj javne regulirane infrastrukturne energetske usluge čiji prihod je isključivo usmjeren na upravljanje, održavanje i razvoj sustava.
Niz činjenica dokazuju da su najveći dobitnici novog Tarifnog sustava krajnji korisnici i država u cjelini. Novi Tarifni sustav je prvenstveno namijenjen održavanju i daljnjem razvoju transportnog sustava kao temeljnom preduvjetu za kvalitetno funkcioniranje i rast tržišta plina, što u konačnici omogućava niže cijene za krajnje kupce: građane i industriju. Ulaganjem u plinski transportni sustav potiče se povećanje potrošnje prirodnog plina što dugoročno znači smanjenje cijene transporta plina, a time i ukupne cijene plina. Promjena u načinu obračuna tarife već pri ulazu plina u hrvatski transportni sustav sprječava moguće manipulacije i spekulacije trgovaca plina što jamči bolje funkcioniranje tržišta i zaštitu krajnjih potrošača. U konačnici, primjena novih tarifnih stavki za transport prirodnog plina nužna je za realizaciju plana razvoja plinskog transportnog sustava 2011. - 2015. godine i za ostvarenje cilja plinofikacije cijele države.

Možete li reći nešto više o Plinacrovim investicijama u ovoj i idućoj godini?

U ovoj godini nastavljene su aktivnosti na izgradnji Plinovodnog sustava Like i Dalmacije, na dijelu od Benkovca do Dugopolja, a čija se izgradnja nalazi u završnoj fazi. Puštanjem u rad IV. dijela plinovodnog sustava Like i Dalmacije završit će se planirana plinofikacija središnje Dalmacije, što uključuje mjerno-redukcijske stanice Tisno, Trogir, Šibenik, Drniš, Knin i Split.
Također, u ovoj su godini obavljene pripreme za izgradnju magistralnog plinovoda Kutina - Dobrovac, za rekonstrukciju plinskog čvora Lučko i mjerno-redukcijske stanice Sisak te za izgradnju poslovnih objekata. Svi će ti projekti biti realizirani u sljedećoj godini.
Sljedeća, 2013. godina iznimno je važna za daljnji razvoj Plinacra i proces plinofikacije u Hrvatskoj. To je godina u kojoj se očekuje potpuni završetak drugog razvojno-ulagačkog ciklusa te početak izvršenja Plana razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske 2011. - 2015. godine, odobrenog od Ministarstva gospodarstva u veljači ove godine. Plan za 2013. godinu obuhvaća i cijeli niz aktivnosti i investicija na poboljšanju rada i optimiziranju postojećeg hrvatskog plinskog transportnog sustava, uključujući i ulaganja na unaprjeđenju mjernog sustava prirodnog plina, proizašlog iz najnovijih zakonskih obveza u mjerenju količina i kvalitete plina.
U sljedećoj godini Plinacro planira izgradnju vlastitih pogonskih objekata vezanih uz održavanje više od 1000 km novoizgrađenih plinovoda i pratećih tehnoloških objekata diljem Hrvatske, dok izgradnja magistralnog plinovoda Kutina - Dobrovac predstavlja najznačajnije ulaganje u 2013. godini. Na koncu, Plinacro je jedan od nositelja projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krk, koji je od izuzetnog značaja za Hrvatsku te bi realizacijom ovog projekta značajno ojačao regionalni značaj zbog omogućavanja fleksibilnijeg pristupa izvorima i tržištima prirodnog plina.

Je li Plinacro konačno dobio službenu obavijest od Gazproma da tranzitna ruta plinovoda Južni tok neće ići kroz Hrvatsku i razmišlja li se o mogućnosti gradnje interkonekcijskog plinovoda sa Srbijom, kako bi Hrvatska iz tog smjera dobila priključak na Južni tok?

Ne, ruska strana nikada nije izrijekom obavijestila hrvatsku stranu o konačnom odustajanju od gradnje tranzitne rute Južnog toka kroz Hrvatsku. Kroz sve službene kontakte između Gazproma i Plinacra, ali i nadležnih ministarstava Ruske Federacije i Republike Hrvatske, ruska strana je ustrajavala na provedbi aktivnosti vezanih za opciju odvojka, ali ne isključujući izrijekom tranzitnu opciju.
O odluci ruske strane da glavni tranzitni pravac Južnog toka prolazi područjem Mađarske, zaobilazeći Hrvatsku, saznali smo iz medija koji su izvještavali o potpisu ugovora između ruskog Gazproma i mađarskog FNM-a. Ukoliko će zaživjeti opcija odvojka Južnog toka za Hrvatsku, on u sebi sadrži povezivanje Hrvatske i Srbije.

S obzirom na izglednu gradnju plinovoda Južni tok te neizvjesnosti oko izgradnje Malog Nabucca i Transjadranskog plinovoda (TAP), kako u toj strateškoj križaljci procjenjujete mogućnost gradnje TAP-a i hrvatske poveznice na njega, odnosno Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP)?

Osobno držim da projekt TAP ima jako dobre izglede za realizaciju, jer plin iz plinskog polja Shah Deniz 2 predstavlja jedine značajnije količine raspoloživog plina iz Kaspijske regije, uz određene dodatne količine koje može isporučiti azerbajdžanska naftno-plinska kompanija SOCAR. Jedina konkurencija TAP-u je spomenuti Mali Nabucco, ali za Hrvatsku je TAP neusporedivo važniji projekt.
Samom realizacijom TAP-a rastu i izgledi za gradnju IAP-a, ali to nisu jedine opcije u spomenutoj, kako ste je nazvali, 'strateškoj križaljci'. Postoji tu i opcija opskrbe zemalja kroz koje bi prolazio IAP, ali iz suprotnog smjera, s budućeg LNG-terminala na Krku.

U kojoj fazi je priprema gradnje terminala za LNG na Krku s obzirom na otkup zemljišta i pripremnu dokumentaciju?

Sve ide prema planu. Projektna dokumentacija koju izrađuju konzultanti tvrtke COWI-IPF je i dalje u izradi, a završetak Studije izvedivosti najavljen je za svibanj 2013, dok se završetak Studije utjecaja na okoliš i Idejnog projekta očekuje u lipnju 2013. godine.

Što se kupnje zemljišta tiče, dva neovisna sudska vještaka su izvršila procjenu tržišne vrijednosti zemljišta, pripremljena je potrebna dokumentacija za otkup zemljišta i proslijeđena HEP-u, a HEP trenutno razmatra sve opcije vezane za kupnju zemljišta.