U nastavku seminara Tlačna oprema 2026., koji se u organizaciji Energetike Marketing održava u zagrebačkom Hotelu Antunović, predstavljen je niz stručnih predavanja posvećenih tehničkim, normativnim i obrazovnim aspektima područja tlačne opreme.
Zdravko Ivančić, dipl. ing., iz tvrtke NUMIKON Programska rješenja i oprema d.o.o. iz Novoselca, obradio je temu ograničenja normi ASME i EN u proračunu nestandardnih prirubničkih spojeva. Prirubnički spojevi nestandardnih geometrija, osobito kvadratnog i pravokutnog presjeka, sve su češći u industrijskoj praksi, no postojeće norme – ASME BPVC Section VIII Div. 1 i EN 1591-1, odnosno EN 13 445-3 – razvijene su isključivo za osnosimetrične kružne prirubnice, što u primjeni stvara značajna ograničenja. Ivančić je pokazao da je numerička analiza temeljena na FEM-u jedini pouzdan pristup pri projektiranju i verifikaciji kvadratnih i pravokutnih prirubničkih spojeva.
Goran Erceg, dipl. ing., MBA, iz Bureau Veritas Croatia d.o.o. iz Zagreba, govorio je o postupku certificiranja prema zahtjevima ASME BPVC. Stjecanje ASME certifikata najveći je korak koji proizvođač opreme pod tlakom može poduzeti kako bi dokazao vrhunsku razinu kvalitete i izrade. Da bi postao nositelj ASME U žiga, mora proći višestupanjski postupak certifikacije kojim se potvrđuje usklađenost s ASME Kodeksom za kotlove i tlačne posude (BPVC), Odjeljak VIII., Divizija 1. Postupak uobičajeno traje oko šest mjeseci i uključuje angažman ASME Authorized Inspection Agencyja i ASME Authorized Inspectora.
Iskustva iz Slovenije
Iskustva iz slovenske prakse predstavio je dr. sc. Uroš Zupanc iz Instituta za varilstvo d.o.o. iz Ljubljane. U fokusu njegova izlaganja bila je anonimizirana analiza pregleda nesukladnosti slovenskih inspekcijskih tijela, s naglaskom na tehnički dio stručne procjene sukladnosti prema normi EN ISO/IEC 17 020:2012. Analizirane točke obuhvatile su osiguranje nepristranosti i neovisnosti, stručnu osposobljenost tehničkog voditelja i njegovog zamjenika, kompetentnost osoblja, prikladnost opreme, upravljanje podugovaranjem te usklađenost postupaka, evidencija, izvještaja i certifikata. Zupanc je naglasio da je vrlo važno da inspekcijska tijela razumiju uočene nesukladnosti te da pri pripremi korektivnih mjera provedu kvalitetnu analizu uzroka i opsega nesukladnosti, uključujući i utjecaj na druga srodna područja inspekcije.
O izobrazbi IWE koordinatora zavarivanja govorio je prof. dr. sc. Ivica Garašić sa Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Predstavio je program i provođenje izobrazbe prema smjernicama Međunarodnog instituta za zavarivanje (IIW), naglašavajući potrebu pronalaska odgovarajuće razine znanja, vještine i iskustva kako stvari ne bi završile loše. Nedovoljna razina stručnog znanja može dovesti do ozbiljnih posljedica – kao primjer naveo je situaciju u kojoj osobe koje ne znaju razliku između aluminija i čelika mogu napraviti puno problema. Zaključio je da je zavarivanje tehnologija koja se stalno nadograđuje, zbog čega je nužno kontinuirano nadograđivati i kompetencije.
Globalni trošak korozije
Problematiku korozijskih oštećenja u industriji obradio je prof. dr. sc. Ivan Stojanović s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Korozija istodobno utječe na pouzdanost opreme, sigurnost procesa i ekonomsku učinkovitost proizvodnje, a gubici mogu biti izravni – poput prijevremene zamjene opreme i intenzivnijeg održavanja – i neizravni, koji se očituju zastojima i poremećajima u tehnološkim procesima. Prema studiji NACE/AMPP IMPACT, globalni trošak korozije procjenjuje se na oko 2,5 bilijuna dolara, odnosno približno 3,4% svjetskog bruto domaćeg proizvoda. Stojanović je predstavio reprezentativne primjere korozijskih oštećenja i dao pregled najvažnijih metoda zaštite od korozije.
Prof. dr. sc. Damir Markučič s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu osvrnuo se na evoluciju nerazornih ispitivanja (NDT/NDE), od analognih začetaka do današnje digitalizacije koja je uvela „smart" opremu i rješenja, a teži inteligentnoj nadogradnji i integraciji sustava. Istaknuo je da vremeplov nerazornih ispitivanja danas prepoznaje četiri ključne faze razvoja te predstavio aktualne trendove u NDT-inženjerstvu s naglaskom na specifičnim primjenama za osiguranje integriteta konstrukcija i opreme pod tlakom.
Dr. sc. Danijel Zadravec, također s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, govorio je o dimenzioniranju sigurnosnih ventila u kriogenoj tehnici prema normi HRN EN ISO 21 013-3. Kriogeni sigurnosni ventili imaju ključnu ulogu u zaštiti opreme i ljudi u sustavima s ekstremno niskim temperaturama, osiguravajući rasterećenje od tlaka. Poseban izazov predstavlja činjenica da se mediji u kriogenim primjenama često nalaze u nadkritičnom stanju, u kojem ne postoji jasna granica kapljevite i parovite faze, što uvodi dodatne specifičnosti u proračun potrebnog kapaciteta ventila. Zadravec je prikazao posebnosti tog proračuna uz verifikaciju rezultata i praktične smjernice za inženjersku primjenu.
Izazovi primjene propana
O opremi pod tlakom iz perspektive proizvođača rashladnih uređaja govorio je Matej Milić, mag. ing. mech., iz tvrtke Frigo Plus d.o.o. iz Soblineca. Predstavili su izazove koje primjena propana kao radne tvari u rashladnicima kapljevina i dizalicama topline postavlja pred projektiranje i proizvodnju. Budući da je propan radna tvar skupine zapaljivosti A3 i prema klasifikaciji iz Direktive za opremu pod tlakom (PED) pripada Grupi 1 (opasni fluidi), klasifikacija opreme postaje stroža, a rad s njom zahtjevniji. Kroz prikaz proizvodnog procesa, od narudžbe do izdavanja deklaracije o sukladnosti, istaknuli su što je sve nužno u svim fazama izrade, s fokusom na kontroli kvalitete od zaprimanja sirovina i komponenti do završnih ispitivanja gotovog sklopa.
Ivan Vukić, mag. ing. mech., iz TPK – Zavoda za energetsku i procesnu opremu iz Zagreba, predstavio je specifičan slučaj iz prakse – ispitivanje stanja metala cjevovoda vrele vode nakon oštećenja udarima šrapnela. Vanjski cjevovod u krugu postrojenja pretrpio je ta oštećenja još u vrijeme Domovinskog rata, kada su provedene samo privremene i neadekvatne sanacije. Prije potpune zamjene cjelokupnog cjevovoda korisnik postrojenja želio je utvrditi stanje materijala na oštećenim pozicijama i provesti primjerene sanacije. Prema prihvaćenom programu ispitivanja, TPK – Zavod je obavio sva potrebna ispitivanja uz nadzor nad privremenim sanacijama do potpune zamjene.
Seminar Tlačna oprema 2026., koji je okupio širok krug stručnjaka iz industrije, inspekcijskih tijela, akreditacijskih agencija i akademske zajednice, još jednom je potvrdio važnost ovakvih stručnih skupova za razmjenu znanja i iskustava. Sadržajan program pokrio je aktualna pitanja struke – od normativnih izazova i digitalizacije do konkretnih primjera iz prakse.
