U organizaciji Energetike Marketing i udruge HESO u zagrebačkom Hotelu Antunović jutros je počeo 22. hrvatski seminar o tlačnoj opremi – Tlačna oprema 2025, koji je okupio oko 140 stručnjaka iz različitih područja. U fokusu prvog dijela skupa bile su aktualnosti u zakonodavnom okviru, normizaciji, akreditaciji i digitalizaciji u području opreme pod tlakom.
Seminar je otvorio prof. dr. sc. Srećko Švaić iz Hrvatske sekcije za opremu pod tlakom. Istaknuo je kako je oprema pod tlakom temeljni dio energetskih, procesnih i termotehničkih sustava te zauzima drugo mjesto po brojnosti proizvodnje u Europskoj uniji. S obzirom na njezinu važnost za sigurnost, okoliš i ekonomičnost rada postrojenja, Švaić je upozorio na potrebu redovitih izmjena pravilnika koji reguliraju ovo područje.
Poseban je naglasak stavljen na Pravilnik o pregledima i ispitivanju opreme pod tlakom visoke razine opasnosti, koji je u primjeni od srpnja 2020. godine. Nakon gotovo pet godina primjene, uočene su potrebe za korekcijama i dopunama, a Hrvatska sekcija za opremu pod tlakom pripremila je konkretne prijedloge u suradnji s inspekcijskim tijelima i Ministarstvom gospodarstva.
Švaić je istaknuo i važnost edukacije inspektora, čiji je početak spreman, a čeka se samo odobrenje nadležnog ministarstva. Nedostatna izobrazba trenutno predstavlja ozbiljan izazov jer inspektori često već nakon osnovne edukacije nadziru složene sustave.
Izazovi akreditacije i novi zahtjevi za certifikacijska tijela
Mladen Vrebčević iz Hrvatske akreditacijske agencije govorio je o obveznom dokumentu EA 2/17M:2020, koji donosi zahtjeve za akreditacijska tijela u kontekstu notifikacije i potvrđivanja kompetencija za certificiranje proizvoda prema različitim modulima.
“Naša certificirana tijela mogu raditi na području cijele EU”, naglasio je Vrebčević, dodajući da se ne očekuju značajniji poremećaji u akreditacijskim postupcima uslijed nadolazećih promjena, iako zahtjevi za kombiniranjem akreditacijskih normi predstavljaju izazov za sve uključene strane.
Normizacija i usklađene norme
Tatjana Brica Žilić iz Hrvatskog zavoda za norme osvrnula se na Provedbenu odluku Komisije (EU) 2025/165 kojom se daje više vremena proizvođačima da prilagode proizvode revidiranim verzijama usklađenih normi, istaknuvši kako je u interesu industrije odgoditi povlačenje upućivanja na te norme.
Naglasila je i kako postupak ocjene i prihvaćanja norme zna potrajati i po nekoliko godina, što dodatno naglašava potrebu za usklađenim prijelaznim razdobljima.
Digitalni registar za veću sigurnost i učinkovitost
Branimir Grilec iz tvrtke Conscius predstavio je projekt Registra opreme pod tlakom, čija je svrha unaprijediti evidenciju i obradu podataka o opremi visoke razine opasnosti. Krajnji cilj je povećanje sigurnosti ljudi, zaštita okoliša i viša razina kvalitete inspekcijskih pregleda.
“Današnji sustav temeljen na obrascima koji se ručno popunjavaju više stvara probleme nego koristi. Ministarstvo gospodarstva to je prepoznalo i pokrenulo razvoj aplikativnog rješenja koje će značajno podići učinkovitost”, rekao je Grilec.
U novom sustavu planirane su automatske obavijesti o nadolazećim inspekcijama, jednostavniji uvid za Državni inspektorat te pokrivenost svih ključnih procedura u standardnoj operativi. Završetak implementacije i početak produkcije planiran je za razdoblje od srpnja do rujna 2025. godine.
Povratak prirodnim radnim tvarima
Profesor emeritus Tonko Ćurko iz Hrvatske udruge za rashladnu, klima tehniku i dizalice topline (HURKT) izložio je povijesni i tehnološki pregled razvoja radnih tvari u rashladnoj industriji. Početak je obilježen korištenjem ugljikova dioksida i amonijaka, zatim je uslijedila era halogeniranih ugljikovodika, a danas se, zbog ekoloških razloga, ponovno vraćamo na prirodne tvari poput CO2 i propana.
Zbog visokih tlakova, otrovnosti i zapaljivosti tih tvari, rashladna oprema sve više ulazi u kategoriju opreme pod tlakom i podliježe relevantnim propisima i normama. Seminar nastavlja s radom tijekom dana.
