Molim vas da nam za početak ukratko predstavite Energy Plus?

Energy Plus se bavi rasvjetom i pametnim rješenjima u rasvjeti, a proizvodimo i mehaničke konstrukcije. Kompetentni smo na polju elektrotehnike, rasvjete i rješenja povezanih s tim. Poslujemo već 33 godine, a LED rasvjetom se bavimo duže od deset godina. Danas imamo oko stotinu zaposlenih. Osim na hrvatskom tržištu, uspješno poslujemo na zapadnim tržištima, većinom na njemačkom i austrijskom.

Objavljuje se velik broj natječaja za projekte energetski učinkovite rasvjete, a ne manjka ni projekata u industriji. Kako se snalazite na domaćem, a kako na stranom tržištu i što su Vam najveći izazovi?

Točno je da se objavljuje velik broj natječaja, ali ti natječaji, za koje imamo veliki angažman i pripreme, nerijetko budu poništeni jer su katkada tendenciozno napisani. Natječaji se odugovlače, ne prolaze, padaju... U velikom broju lokalnih samouprava nema zaposlenih stručnjaka i ljudima se manipulira, posebno kad je riječ o vanjskim ponuđačima. Manji natječaji lakše prolaze, a veći učestalo padaju. Tu je primjer Osijeka i sličnih gradova, Zagreb nije raspisao natječaj, svi veliki gradovi kasne, a to je posljedica neuređenog pristupa, gdje bi se postigao konsenzus oko toga što je kvalitetna rasvjeta i na što treba obratiti pažnju. Na natječajima se obraća pažnja na nevažne detalje, postavljaju irelevantni kriteriji za odabir ENP u dijelu kvalitete opreme, a isti su bitni samo za odabir ciljanog ponuđača, odnosno bitno je za natječaj, a ne i za kasniji rad i učinkovitost rasvjete.

Nama ne trebaju preslikana rješenja iz jedne Švicarske, jer mi si to jednostavno ne možemo priuštiti. Ako se u natječaj stavi par postotaka takvih lampi, mnogi ih neće moći priuštiti i bit će diskvalificirani.

Možete li pojasniti što je to kvalitetno pripremljen projekt rasvjete?

Bitno je napraviti kvalitetan energetski pregled po svim segmentima, a to znači uz energetske parametre dobro snimiti postojeće stanje - izraditi kvalitetan katastar infrastrukture javne rasvjete na terenu. To podrazumijeva što korektnije CSV tabele ili GIS karte javne rasvjete. U izradi tehničkog rješenja u glavnom projektu koristeći pravila struke i tehnološka dostignuća vrlo je lako, uz dobru suradnju s jedinicama lokalne samouprave, optimirati projekt. Projekt treba tražiti proizvode barem ENEC kvalitete ili akceptirati domaći Končar - Institut za elektrotehniku koji izdaje EMC i LVD kao minimum, sve ostalo treba biti prikazano u tehničkim proračunima. Van toga, što se u tendencioznim natječajima traži, obično su neke ekonomski neopravdane egzibicije koje se kasnije ne koriste ili su tek u rudimentarnom korištenju i služe samo za dobivanje natječaja, a uopće nemaju opravdanja. Zaposleni u lokalnim samoupravama trebali bi više pažnje obratiti na bitne značajke projekata modernizacije sustava javne rasvjete, a to su energetska učinkovitost i doprinos smanjenju emisije ugljičnog dioksida kao i smanjenje svjetlosnog onečišćenja okoliša, a to je u Hrvatskoj, na žalost, veliki problem.

Zatim, treba se tražiti garantirana kvaliteta u toku pripreme, izvođenja i u eksploataciji, dokaze za dobro izveden projekt i na koncu, praćenje tijekom rada rasvjete. Nužne su informacije o radu svakog pojedinog rasvjetnog tijela kako bi se moglo uštedjeti na održavanju. Domaći proizvođači su dovoljno inovativni da mogu konkurirati i dati dobar proizvod i uslugu.

Ove je godine donesen novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji je djelomično zadovoljio zdravstvo i ekologe, a izaziva negativne reakcije industrije. Još se čeka prateći Pravilnik. Kakav je Vaš stav o tom Zakonu?

Pratim znanost, meni je autoritet istina sama po sebi, a ne istina koju nameće autoritet - daj Bože da se jedno i drugo poklapa. Zakon je neprecizno napisan jer nije utemeljen na egzaktnim podacima. Tu ću se osvrnuti samo na boju svjetlosti javne rasvjete, koja je u Hrvatskoj zakonom stavljena na 3000 K, a drugdje je 4000 K, po čemu smo stroži od Europe, a razlika u kelvinima je minimalna. Ne branim 4000 ili 3000 K, to uopće nije sporno jer je razlika u količini plave svjetlosti minimalna. Za prirodu i čovjeka šteti oboje, možda stvar ide malo u korist 3000 K, ali oba spektra su izvan pozitivnog djelovanja koji utječe na melatonin i serotonin, gdje je razina utjecaja oko 2000 K. Tamo gdje treba, rasvjeta se može napraviti na rubu toplo-bijele boje ili ulazimo u žuto ili amber.
Treba biti realan kakva nam rasvjeta gdje treba i u skladu s tim treba projektirati. Ono što želim naglasiti je da nema smisla zakonom donijeti da svuda treba biti 3000 K jer i automobilski farovi imaju boju svjetlosti oko 6000 K, a to svjetlo bliješti na sve strane. Dakle, borimo se s javnom rasvjetom u gradovima, a ne razmišljamo o automobilskim svjetlima i njihovom svjetlosnom onečišćenju, koje je daleko veći problem. Sudjelovat ćemo sa stručne strane u izradi Pravilnika jer mislimo da treba pitati znanost, ali i struku.

U kojoj mjeri se spomenuti Zakon već odrazio na projekte u javnoj rasvjeti, kada je riječ o projektiranju i troškovima, odnosno što će to značiti  za već realizirane projekte energetski učinkovite rasvjete?

Moramo se ponašati prema Zakonu i prestali smo s proizvodnjom rasvjete s 4000 K. Preorijentirali smo proizvodnju i ujedno ukazali da će potrošnja energije biti oko 8% veća, nešto malo više toplinske energije i nešto kraći životni vijek dioda. To ujedno znači da će trebati nešto više vremena da se budući projekti u rasvjeti, koji budu napravljeni prema novim kriterijima, isplate iz ušteda.

Na tržište izlazite s patentiranim sustavom za nadzor rasvjete CLSM. Možete li reći o čemu se radi?

Akronim CLSM znači Control Lighting Smart Monitoring. Dakle, radi se o sustavu za kontrolu, a ne upravljanje rasvjetom. Preciznije, CLSM čita i detektira inicijalni start svakog pojedinačnog rasvjetnog tijela. To znači da korisnik dobiva informaciju o svakom rasvjetnom tijelu, njegovom statusu - radi li ili ne radi, koliko točno energije troši i gdje je geografski smješteno. Ta informacija je dostupna u realnom vremenu i, ako se nešto dogodi, zna se gdje je ta svjetiljka i što trebate popraviti. To je 99% svih potreba za održavanje i dokazivanje pouzdanosti u sustavu.

Ovaj sustav ne pokriva pojedinačno upravljanje. Upravljanje pojedinačnom lampom može se napraviti kroz stavljanje modula, ali to nema smisla jer upravljanje lampom košta gotovo 50% vrijednosti lampe, a ne smanjuje značajno njezinu potrošnju. Tijekom životnog vijeka rasvjetnog tijela nemoguće je opravdati investiciju u modul za upravljanje rasvjetom, a kamoli u održavanje tog modula, protok podataka i izradu mreže nadzora za taj modul.

Ako usporedimo stanje prije deset godina i danas, vidimo da je nekoć lampa koštala deset puta više. Ako ste nekoć na veliku investiciju za rasvjetu dodali 50 eura za modul, to nije bilo puno, ali danas je problem, da aproksimiram, na 100 eura investirati dodatnih 50! Učinkovitost LED svjetiljki je visoka - nekada je bila 80 lm/W, a danas je 150 lm/W. Dakle, potrošnja energije nije porasla pa nema ni ekonomske računice ni opravdanosti za modul. Inteligentni ispravljači u sebi imaju mikroprocesore koji su programabilni i sve te uštede su već predefinirane, primjerice, smanjivanje intenziteta, tj. snage u više stupnjeva tijekom noći.

Osobno sam CLSM patentirao u Europi, predstavljanje smo imali u Hong Kongu, a predstavili smo ga i javnoj tvrtki Grada Beča MA33 koja pod sobom ima ingerenciju kompletne rasvjete grada.

Imate li s CLSM-om konkurenciju i je li njegova primjena skupa?

Ne, CLSM nema konkurenciju i nemamo ga s čime uspoređivati, jer on nema cijene ili troška u rasvjetnom tijelu. Rasvjetno tijelo apsolutno nije skuplje, već se samo mijenja algoritam ('firmware') u ispravljaču ili se programira. Dakle, riječ o o softverskoj modifikaciji koju su neki proizvođači već implementirali! Plan nam je napraviti CLSM Alijansu u koju pozivamo sve proizvođače da postanu partneri, a sve korisnike da postanu članovi. Danas je pravovremena informacija ključna za dobar rad, to ne treba potcjenjivati.

Energy Plus je vrlo inovativna tvrtka. Jeste li zadovoljni mogućnostima financiranja i gospodarskim okruženjem u kojem djelujete?

Radimo u Hrvatskoj i tako je kako jest. Trenutno smo u nezavidnoj situaciji zbog stanja u brodogradilištima Uljanik, Treći maj i tvrtki Đuro Đaković jer smo ih opremili rasvjetom i imamo otvorena potraživanja za našu robu, robu naših dobavljača i bankarske kredite. Te kredite mi financiramo, plaćamo radnike i radnike naših dobavljača - javnost to treba znati!

Mali sustavi su daleko osjetljiviji od velikih, a na njih se obraća premalo pažnje. Kad je riječ o podršci iz EU sredstava za inovacije, tu moramo biti zadovoljni jer smo u povoljnom ciklusu, ali moramo imati negdje i plasirati tu robu i naplatiti je, dobiti sigurnost plasmana. Želimo više poštenja i morala u poslovanju na svim razinama. Problem je u neznanju, pa prema tome i u ljudima, a rješenje je također u znanju i ljudima.