Nakon razornih potresa koji pogađaju područje Banovine u medijima i dijelu javnosti pojavile su se dvojbe o opravdanosti izgradnje skladišta radioaktivnog otpada na tom području, tj. u Čerkezovcu na Trgovskoj gori pokraj Dvora na Uni. 

No, mjerenja koja su provedena tijekom potresa, pomoću seizmografa i akcelerografa, pokazala su da je lokacija Čerkezovac (usput, u rijetko naseljenom području sa zanemarivim gospodarskim potencijalom) za skladištenje radioaktivnog otpada sigurnija od gusto naseljenog zagrebačkog naselja Šalata, gdje se nalazi Institut Ruđer Bošković, u kojem se takav otpad sada skladišti. 

Inače, za one koji to možda ne znaju, u neposrednoj blizini postojećeg skladišta u sklopu IRB-a su zgrade Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Doma zdravlja, Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića, XVI. gimnazije, Dječje bolnice Srebrnjak, kompleksa Kliničkog bolničkog centra Zagreb na Šalati itd.

Manja akceleracija tla

Dakle, akceleracija ili ubrzanje tla pri jakim potresima na području Zagreba iznosi 2,43 m/s2, a na Čerkezovcu 0,49 m/s2. Akceleracija je veličina koja se mjeri akcelografom, uz seizmograf jednim od važnih instrumenata za određivanja parametara potresa. Njegova je primjena korisna u slučajevima kada je gibanje tla toliko snažno da ga osjetljivi seizmografi ne mogu pratiti (a to je upravo slučaj s potresima oko Petrinje i Gline). 

Na temelju tako izmjerenih veličina, iskazanih akcelerogramom, određuju se parametri koji definiraju jačinu potresne pobude pa su vrlo bitni za procjenu seizmičke opasnosti. Takvi zapisi omogućavaju analize kojima se opisuju, odnosno procjenjuju razine trešnje tla na određenoj lokaciji, ovisno o parametrima potresa i lokalnim uvjetima tla. Zabilježeni akcelerogrami potresa bitan su dio građevinarskih analiza i koriste se za unaprjeđenje građevinskih propisa vezanih uz protupotresno projektiranje i gradnju, te verifikaciju potresne otpornosti postojećih građevina.

Preliminarnom analizom takvih akcelerograma određene su maksimalne vrijednosti najveće horizontalne akceleracije zabilježene na površini lokacije Čerkezovac i na akcelerografima postavljenim na širem području Zagreba (ukupno ih ima šest). No, te vrijednosti na području epicentra potresa, odnosno u Petrinji, Glini i Sisku nisu zabilježene, jer tamo nema mjernih postaja, izvijestio je Fond za razgradnju NE Krško.