Članovi Vijeća zajednice obnovljivih izvora energije pri HGK na sastanku održanom u utorak 3. travnja oštro su negodovali protiv revizije tarifa za otkup električne energije iz obnovljivih izvora energije. Naime, u kuloare je dospio prijedlog revizije tarifa, prema kojem se otkupne cijene energije iz solarnih sustava smanjuju za čak 33 do 35%. Otkupne cijene energije iz vjetroelektrana većih od 1 MW smanjuju se za 24%, bioplinskih postrojenja 10%, elektrana na biomasu iz šumarstva i poljoprivrede od 10 do 32%, dok su jedina postrojenja koja mogu očekivati povećanje tarifa male hidroelektrane s rastom otkupnih tarifa za 3 do 51%. 
Tarife su izračunavane na osnovu proračuna prema kojem investitor koristi čak 35% svojih sredstava, a takvih je u Hrvatskoj vrlo malo, pa se investicije uglavnom vraćaju iz hipotekarnih i drugih kredita opterećenih visokim kamatama. Članovi Vijeća žestoko su reagirali na činjenicu da pri reviziji tarifa uopće nisu konzultirani, te da bi za ekonomiku tarifa u OIE trebalo angažirati relevantnije institucije kao što su primjerice neki hrvatski fakulteti. Takve tarife, a posebno veliki pad u fotonaponskim sustavima, kojih je u Hrvatskoj instaliran tek jedan promil, ocijenjene su kao promašaj koji bi mogao snažno utjecati na investicije u sektor obnovljivih izvora energije. Hrvatska stručna udruga za sunčanu energiju predložila je reviziju tarifa za 2012. koje bi se smanjile za 9 do 10%, ovisno o tipu postrojenja, pojednostavljenje procedura te povećanje godišnje kvote za FN sustave od 100 MW u 2012. do 400 MW u 2015. godini. Izrečene su spekulacije prema kojima u fondu HROTE-a, koji se puni preko naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz OIE, navodno ponestaje novaca jer je sve više povlaštenih proizvođača. 
Članovi Vijeća konstatirali su da jako puno zahtjeva za priključenje na mrežu stoji te da HEP ODS uopće ne funkcionira, a predstavnici Strizivojna Hrasta negodovali su što od sredine prošle godine iz svoje kogeneracije u mrežu bez ikakve naknade isporučuju 3,3 MWh struje. U to postrojenje uložili su 117 milijuna kuna, a samo im kamata na kredit od 6,25% godišnje "pojede" čak 7,5 milijuna kuna. U zaključke skupa ušle su konstatacije da HEP ODS ne funkcionira, resorno ministarstvo ne konzultira proizvođače te stručnjake a bez te stručne grupacije ne bi se smjeli donositi zakoni niti tarife. Pozvani predstavnici Ministarstva gospodarstva nisu se odazvali sastanku.