Pudić: Sigurnost opskrbe plinom bolja nego prije

Autor: B.K. Objavljeno: 06.05.2026. 🕜 13:15 Lokacija: Opatija
  • izv. prof. dr. sc. Dalibor Pudić, dipl. ing, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (izvornik: HSUP, svibanj 2024.)

• Dalibor Pudić, HSUP
    Izvor: HSUP

Pudić je govorio novinarima uoči početka 41. Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin, kojeg organiziraju Centar za plin Hrvatske i Hrvatska stručna udruga za plin, a na kojem sudjeluje oko 500 stručnjaka iz sektora plina i energetike

Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, kazao je danas da je Europa što se tiče sigurnosti opskrbe plinom sada u boljoj situaciji, kao i Hrvatska, koja ima LNG terminal, jako dobru plinsku infrastrukturu, skladište plina i domaću proizvodnju.

Pudić je to kazao uoči početka 41. Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin, kojeg organiziraju Centar za plin Hrvatske i Hrvatska stručna udruga za plin u Opatiji, a na kojem sudjeluje oko 500 stručnjaka iz sektora plina i energetike.

Istakao je kako se Europa okrenula izgradnji LNG terminala i odlukama da se plin u skladištima puni do 90 posto i da se ona ne ostavljaju poluprazna. Također, cijena plina za kućanstva u novoj plinskoj godini trebala bi se znati na kraju lipnja, prema sadašnjoj situaciji cijena bi trebala biti veća, a vidjet će se hoće li biti dodatna subvencija Vlade na tu cijenu, rekao je Pudić.

Nastavio je da, ako je cijena plina 50 posto veća na tržištu to ne znači da će toliko biti veća i krajnja cijena kod kućanstava te da na krajnju cijenu utječe i transport, skladištenje i distribucija. Doći će do povećanja cijena ako ne dođe do određenih subvencija Vlade, zaključio je.

Pudić je ocijenio da je Europa, kao i Hrvatska u puno boljoj situaciji jer sada imamo LNG terminal, jako dobru plinsku infrastrukturu, skladište plina i domaću proizvodnju. Što se tiče Ine, pad proizvodnje je lani zaustavljen i krenulo se prema rastu proizvodnje te kroz nekoliko godina možemo očekivati da će se sa sadašnjih 20 do 25 posto doći na 30 do 35 posto naše ukupne potrošnje, dodao je.

Na pitanje o dekarbonizaciji i prelasku na obnovljive izvore, kazao da će plin sigurno imati veliku ulogu. Još ima puno termoelektrana na ugljen i nove se grade u svijetu, a plin pri proizvodnji električne energije emitira dvostruko manje emisija nego ugljen. S dekarbonizacijom treba nastaviti gdje je moguće, kao i s energetskom učinkovitošću, rekao je i istaknuo da sada obnovljiva energija iz vjetra i sunca ne može zadovoljiti niti pet ili deset posto nove potražnje za energijom. Situacija je prilično dobra i zbog inovacija, boljih tehnologija, da bi cijena plina bila u budućnosti sve niža, ako ne bude ovakvih napetosti kao sada na Bliskom istoku, rekao je.

Na pitanje o mogućoj plinofikaciji termoelektrane u Urinju kraj Rijeke, koja već godinama nije u pogonu, odgovorio je kako pretpostavlja da bi se moglo krenuti s time, te da će se možda razmišljati i o plinskoj elektrani na sisačkom području, gdje već postoji plinska infrastruktura.

TAGOVI