Bugarska se može pohvaliti s nekoliko kapitalnih energetskih projekata u posljednjih nekoliko godina. Vlasti u Sofiji navode da je zemlja donijela strateške odluke u kritičnim trenucima, poput sporazuma s Azerbajdžanom, koji se pokazao iznimno pouzdanim za državu. Interkonektor Grčka–Bugarska (IGB) već pokriva 40% unutarnje potrošnje plina po vrlo konkurentnim cijenama u zemlji, u usporedbi s trećinom potrošnje 2022. godine.
"Zahvaljujući IGB-u, aktiviran je i reverzni tok kroz Transbalkanski plinovod, koji ima ključno značenje za opskrbu Moldavije i Ukrajine", navode iz Ministarstva energetike. Bugarska također radi na povećanju kapaciteta IGB-a s 3 na 5 milijardi kubičnih metara, proširenju međusistemske veze kod Siderokastra, kao i na ključnom proširenju trase Rupča–Vetrino s 5 na 10 milijardi kubičnih metara, što je od iznimne važnosti za cijelu regiju.
"Povezanost je temeljna u vrijeme krize i mi proaktivno razvijamo svoju infrastrukturu", kaže zamjenica ministrice energetike Teodora Georgieva.
Glavni cilj IGB-a je omogućiti transport prirodnog plina iz različitih izvora prema Bugarskoj i širem balkanskom području, smanjujući ovisnost o ruskom plinu. Prije svega omogućuje uvoz plina iz Azerbajdžana preko Južnog plinskog koridora. Putem terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Grčkoj, dovodi plin i iz SAD-a, Katara i drugih država.
"Ova plinska veza povećava energetsku sigurnost Bugarske, Sjeverne Makedonije, Srbije i cijele regije. Stvara konkurenciju na tržištu, što može dovesti do nižih cijena", kažu stručnjaci.
Visoka iskorištenost
Plinovod je dug oko 182 kilometra i povezuje Komotini u Grčkoj i Staru Zagoru u Bugarskoj. Prema najnovijim podacima o korištenju IGB-a, on već ima vrlo visoku iskorištenost i praktično je jedan od najaktivnijih plinskih pravaca u regiji. Ne radi s 100% stalnom iskorištenošću tijekom cijele godine, ali u kritičnim razdobljima predstavlja ključnu infrastrukturu i približava se maksimalnom raspoloživom kapacitetu. Između 40% i 60% potrošnje plina u Bugarskoj, posebno zimi i ljeti, dolazi preko ovog plinskog interkonektora.
IGB je pušten u komercijalnu upotrebu 2022. godine, upravo u razdoblju energetske krize u Europi, pa je odmah dobio visoku stratešku važnost. Ukupno, od početka rada (2022–2025.) transportirano je oko 34–40 milijuna MWh plina, što pokazuje stabilno i kontinuirano korištenje. Ukupna investicija iznosi oko 240–250 milijuna eura. Dio financiranja dolazi od Europske unije (bespovratna sredstva), Europske investicijske banke, privatnog financiranja te državnih operatora. Projektom upravlja zajednička tvrtka ICGB AD, a vlasništvo je podijeljeno između Bulgartransgas-a (Bugarska) i DESFA-e (Grčka).
Za zamjenicu ministrice Georgievu nuklearna energija ostaje nezamjenjiv faktor za postizanje sigurnosti i stabilnosti sustava.
"Energetska sigurnost danas je neraskidivo povezana s razvojem fizičke infrastrukture. Krize posljednjih godina – počevši od rata u Ukrajini 2022. pa sve do aktualne eskalacije s Iranom – prisilile su Europu da djeluje jedinstveno", kaže Georgieva.
