Građanske organizacije s Balkana ističu kako zbog nove krize s fosilnim gorivima, vlade moraju izbjeći daljnju ovisnost o plinu i prijeći na obnovljivu budućnost. Pozivaju zemlje da se suprotstave pritiscima SAD-a i odustanu od planova za izgradnju novih plinovoda i plinskih elektrana.
U zajedničkoj izjavi 47 građanskih organizacija iz zemalja regije upozorava se da bi, umjesto samo zamjene ruskog plina, ovi planovi značajno povećali potrošnju plina u regiji i ovisnost o uvozu fosilnih goriva.
"Već nekoliko godina SAD promoviraju projekte poput interkonektora između Grčke i Sjeverne Makedonije, terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Crnoj Gori i Albaniji, kao i južne plinske interkonekcije između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Na ovogodišnjem 3SI samitu u Dubrovniku planira se međuvladin sporazum za posljednji projekt, dok je planirani sporazum između SAD-a i Crne Gore već naišao na snažan otpor civilnog društva i stanovnika koji žive u blizini planiranog LNG terminala u Baru", navodi se u zajedničkoj izjavi.
Dodaje se da zemlje Zapadnog Balkana, u usporedbi s EU, imaju nisku ili nikakvu ovisnost o plinu. Unatoč smanjenju potrošnje, 2024. godine plin je činio više od 20% dostupne energije u EU. Međutim, u Zapadnom Balkanu najovisnije zemlje o plinu bile su Srbija (14%) i Sjeverna Makedonija (12%). U BiH plin sudjeluje s manje od 3%, dok Albanija, Crna Gora i Kosovo nisu povezani s međunarodnom plinskom infrastrukturom.
Umjesto da se to vidi kao prednost, organizacije tvrde da većina vlada Zapadnog Balkana aktivno planira plinovode, elektrane i LNG terminale koji bi zajedno mogli utrostručiti potrošnju plina u odnosu na 2023. godinu. Prema zajedničkoj izjavi, takvi projekti ili će zemljama zaključati skupu ovisnost o uvozu ili će završiti kao „stranded" (neiskorištene) investicije.
Pitanja ekonomske opravdanosti
Prema Ani Čolović Lešoskoj iz organizacije Eko-svest iz Sjeverne Makedonije, planiranje novih plinskih elektrana u zemlji otvara ozbiljna pitanja njihove ekonomske opravdanosti i utjecaja na klimatske ciljeve.
"Naša najnovija analiza procjene emisija iz plinske infrastrukture u zemlji pokazuje da su postojeći planovi preambiciozni, a izgradnja dviju kombiniranih plinskih elektrana bila bi financijski neodrživa, osobito u uvjetima regionalne konkurencije i povećanih CO₂ emisija. Država treba pažljivo izabrati između nastavka ovisnosti o fosilnim gorivima i ubrzane tranzicije prema obnovljivim izvorima i održivom energetskom sustavu koji može pouzdano funkcionirati i bez novih plinskih elektrana", rekla je Čolović Lešoska.
Organizacije pozivaju vlade da se fokusiraju i na odgovarajuće lociranu proizvodnju električne energije iz sunca i vjetra – uz podršku postojećih hidroelektrana i jakih elektroenergetskih mreža – kao i na toplinske pumpe, geotermalnu energiju i iskorištavanje otpadne topline za grijanje i hlađenje.
"Usred još jedne krize s fosilnim gorivima, nevjerojatno je da vlade i dalje planiraju nove plinovode i plinske elektrane. Oni bi koštali milijarde, čak i prije troškova samog plina, i najvjerojatnije bi završili kao nefunkcionalne investicije ili bi bili snažno subvencionirani iz poreza. Planiranje i izgradnja lako može trajati desetljeće – predugo da bi zamijenilo ruski plin – a regija nema ni novca ni vremena za ovakve skupe pogreške", rekla je Pippa Gallop iz mreže CEE Bankwatch Network.
Organizacije također pozivaju i na veće napore u energetskoj učinkovitosti te elektrifikaciji sektora grijanja i prometa.
