Vijeće ministara BiH u utorak je na izvanrednoj sjednici utvrdilo prijedlog sporazuma s Hrvatskom o gradnji plinovoda Južna interkonekcija koji bi trebao povezati plinske mreže dvije države uz sudjelovanje američkog privatnog kapitala.
Riječ je o dokumentu koji je temelj za vođenje pregovora državnih izaslanstava radi zaključivanja sporazuma o gradnji plinovoda na pravcu između Zagvozda u Hrvatskoj i Posušja u BiH. Sporazum se temelji na zakonu koji je u siječnju 2025. usvojio parlament Federacije BiH, a izmjenama ranije ovog mjeseca kao investitor u zakon je uvedena privatna američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy.
Ta bi tvrtka, koja se povezuje s osobama bliskima administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa, osigurala financiranje izgradnje plinovoda na teritoriju BiH i dobila koncesiju za njegovu eksploataciju na razdoblje od najmanje 30 godina. BiH bi osigurala pristup terminalu za ukapljeni plin na Krku, čime bi izbjegla sadašnju potpunu ovisnost o plinu iz Rusije.
Međudržavnim bi se sporazumom uredili temelji suradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije koja bi od granice BiH odnosno od Posušja jednim pravcem vodila ka Tomislavgradu te Šuici, Kupresu, Bugojnu i Novom Travniku i Travniku. Drugim pravcem vodila bi ka Grudama, Širokom Brijegu i Mostaru s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.
