Obnovljivi izvori energije bilježe najveći napredak u elektroenergetskom sektoru u Makedoniji. Prema ocjeni Energetske zajednice, udio obnovljive energije u proizvodnji električne energije u Makedoniji povećao se s 25,9 posto u 2022. godini na 32,2 posto u 2023. godini. U izvješću se posebno ističe Makedonija, zajedno s Albanijom, kao jedna od zemalja s najbržim razvojem solarnih fotonaponskih kapaciteta u regiji. Rast je povezan sa širim uvođenjem solarnih i drugih tehnologija iz obnovljivih izvora, usporedno s tradicionalnom ulogom hidroenergije.
"Posljednja procjena Tajništva Energetske zajednice pokazuje snažan rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u Makedoniji te ocjenjuje da zemlja može ostati u okviru obvezujućeg cilja za konačnu potrošnju energije do 2030. godine, pod uvjetom da se nastave sadašnji napori", navode iz Ministarstva energetike, rudarstva i mineralnih sirovina.
Ažurirani NEKP 2025.–2030. postavlja ciljeve i mjere za dekarbonizaciju, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, dok procjena Tajništva Energetske zajednice iz kolovoza 2026. godine daje neovisnu sliku dosadašnjeg napretka i područja u kojima je potrebno nastaviti s provedbom mjera.
Napredak u elektroenergetskom sektoru
U 2023. godini udio obnovljivih izvora energije u bruto konačnoj potrošnji energije iznosio je 20,2 posto, dok je cilj za 2030. godinu 31,6 posto. Po sektorima postavljeni su sljedeći ciljevi za 2030. godinu: 51,2 posto obnovljivih izvora energije u elektroenergetskom sektoru, 38,9 posto u grijanju i hlađenju te 19,0 posto u prometu.
Plan predviđa daljnji razvoj solarnih i vjetroelektrana, modernizaciju mreže, sustave za skladištenje energije, pojednostavljenje procedura za izdavanje dozvola, aukcije i nove mehanizme za tržišnu integraciju obnovljivih izvora energije.
U dijelu koji se odnosi na dekarbonizaciju, ažurirani Nacionalni plan za energiju i klimu postavlja cilj ukupnih emisija stakleničkih plinova u 2030. godini na 6,72 Mt CO₂eq, što predstavlja smanjenje od 46,1 posto u odnosu na 1990. godinu.
Iz Ministarstva energetike navode da, kada se uzmu u obzir i emisije i uklanjanja, cilj iznosi 4,35 Mt CO₂eq, odnosno smanjenje od 60,2 posto u odnosu na 1990. godinu. Ažuriranje uključuje novije podatke o energetskom sustavu, prometu, otpadu i kapacitetu šumskih ponora, čime se putanja do 2030. godine postavlja na realniju podatkovnu osnovu.
Energetski sektor i dalje je najveći izvor emisija, ali i sektor s najvećim potencijalom za njihovo smanjenje. Plan predviđa smanjenje emisija iz energetskog sektora na oko 4,33 Mt CO₂eq do 2030. godine.
Glavne mjere uključuju postupno napuštanje ugljena do 2030. godine, njegovu zamjenu čišćim i fleksibilnijim kapacitetima, ubrzano uvođenje solarne i vjetroenergije, modernizaciju prijenosne i distribucijske mreže, baterijske sustave za skladištenje energije, elektrifikaciju prometa te povećanje energetske učinkovitosti.
