Makedonija je premašila ciljeve za obnovljive izvore energije. Napredak zemlje i ispunjavanje preuzetih obveza pozitivno su ocijenjeni u posljednjem „Izvješću o ocjeni usvojenih nacionalnih planova za energiju i klimu 2025.–2030. te napretku u 2025. godini prema energetskim i klimatskim ciljevima u Energetskoj zajednici“.
Obnovljivi izvori energije imaju središnju ulogu u energetskoj tranziciji Makedonije. Udio čiste energije u proizvodnji električne energije bilježi ubrzan rast, posebno zahvaljujući intenzivnom razvoju fotonaponskih i hidroenergetskih kapaciteta, navodi se u izvješću.
Rezultati pokazuju da dinamika razvoja obnovljivih izvora već premašuje postavljena očekivanja u pogledu instaliranih kapaciteta elektrana iz obnovljivih izvora energije, iznad nacionalnog cilja i indikativne putanje utvrđene Nacionalnim planom za energiju i klimu.
Do 2030. godine Nacionalni plan za energiju i klimu predviđa 38 posto udjela energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije, uz rastući trend u svim ključnim sektorima – elektroenergetici, grijanju i hlađenju te prometu. To znači da bi do 2030. godine oko 38 posto ukupne konačne energije koju koriste kućanstva, poduzeća i promet trebalo potjecati iz izvora poput sunca, vjetra, hidroenergije i biomase. To će zahtijevati dodatna ulaganja u solarne i vjetroelektrane, ali i u elektroenergetsku mrežu, skladištenje energije i balansiranje sustava.
Smanjenje potrošnje energije
Država kao primarni zadatak postavlja unaprjeđenje energetske učinkovitosti. Nacionalni ciljevi za obnovljivu energiju usklađeni su s okvirima Energetske zajednice. Oni ispunjavaju minimalne zahtjeve u sve četiri kategorije obuhvaćene Nacionalnim planom za energiju i klimu.
"Ministarstvo kontinuirano radi na kreiranju i provedbi novih politika i mjera za poticanje ulaganja u obnovljive izvore, unaprjeđenje regulatornog okvira i ubrzavanje procesa dekarbonizacije", navode iz Ministarstva energetike, rudarstva i mineralnih sirovina.
U idućem razdoblju, prema nadležnima, prioritet ostaje smanjenje primarne potrošnje energije, razvoj obnovljivih izvora i unaprjeđenje energetske učinkovitosti, paralelno s jačanjem unutarnjeg energetskog tržišta.
Posebno su važne mjere povezane s tržišnim povezivanjem, aktivnim sudjelovanjem potrošača, vlastitom proizvodnjom i potrošnjom električne energije, energetskim zajednicama, sustavima za skladištenje energije te uvođenjem pametnih mjernih sustava.
Takve aktivnosti trebale bi omogućiti veću energetsku sigurnost, veću domaću proizvodnju iz obnovljivih izvora te učinkovitiji i moderniji energetski sustav, u skladu s nacionalnim ciljevima i europskim standardima.
