Na području između općina Štip, Karbinci i Radoviš započeli su građevinski radovi na izgradnji vjetroparka, investiciji kompanije Alcazar Energy Partners. Mega projekt „Alcazar Energy" sastojat će se od 54 turbine i proizvoditi 398 MW električne energije. Samo prva faza trebala bi proizvoditi električnu energiju ekvivalentnu godišnjoj potrošnji više od 148.000 kućanstava.
Banke su odobrile 180 milijuna dolara za njegovu realizaciju. Uspješno financijsko zatvaranje predstavlja jednu od najvažnijih prekretnica u realizaciji ovog značajnog energetskog projekta, čime su stvoreni ugovorni i financijski preduvjeti za prelazak u sljedeću fazu njegove realizacije.
"Danas zaokružujemo financijsku konstrukciju projekta. Sredstva su osigurali EBRD, IFC, Erste banka i Sparkasse banka", rekao je Daniel Calderon, direktor i suosnivač Alcazar Energyja.
Prva faza trebala bi biti u potpunosti operativna do 2028. godine, s instaliranom snagom od 131,25 megavata. Nakon završetka sve tri planirane faze, cijeli vjetroenergetski klaster dosegnut će kapacitet do 398 megavata.
Vjetropark će proizvoditi čistu električnu energiju, otvorit će se više od 300 radnih mjesta te stvoriti značajne mogućnosti za lokalne i regionalne kompanije. Država najavljuje jasna pravila za buduće investitore i učinkovitije procedure, ali ne i niže standarde.
"Nove proizvodne kapacitete moramo planirati zajedno s razvojem mreže, mogućnostima skladištenja energije i potrebama za sigurnim upravljanjem sustavom. Naš cilj nije samo imati više instaliranih megavata, već da ti megavati budu dio snažnijeg i otpornijeg elektroenergetskog sustava", kaže ministrica energetike Sanja Božinovska.
Više energije iz obnovljivih izvora
"Prema objavljenim informacijama, električna energija prodavat će se na temelju privatnog dugoročnog ugovora o otkupu, bez državne potpore. To znači da značajan dio investicijskog i tržišnog rizika preuzima privatni investitor", kaže profesor Židas Daskalovski.
Prema njegovim riječima, to za Sjevernu Makedoniju donosi stvarne koristi: novi domaći proizvodni kapacitet bez toga da država sama ulaže stotine milijuna eura, više energije iz obnovljivih izvora, manju ovisnost o ugljenu i uvozu, investicije i lokalnu gospodarsku aktivnost, nova radna mjesta te porezne prihode. No, ističe da električna energija neće biti besplatna za makedonske građane, niti će dobit od njezine prodaje pripadati državi. Prema njegovim riječima, Vlada bi trebala objaviti i što točno Sjeverna Makedonija dobiva, što osigurava država te koji su financijski uvjeti ugovora.
"Kolika je naknada za dugoročni zakup državnog zemljišta? Tko i u kojem iznosu plaća troškove priključenja i jačanja prijenosne mreže? Dobiva li investitor porezne, carinske ili druge olakšice? Postoje li bilo kakve izravne ili neizravne obveze i rizici koje preuzima država? I, konačno, koliki će dio ukupne dodane vrijednosti projekta stvarno ostajati u makedonskom gospodarstvu?" pita Daskalovski.
