Sjeverna Makedonija može se pohvaliti rekordnom naplatom koncesijskih naknada, novom Strategijom za mineralne sirovine i novim zakonskim rješenjima koja bi trebala donijeti veću transparentnost, snažniji nadzor te više standarde sigurnosti i zaštite okoliša.
U 2025. godini naplaćeno je više od 1,22 milijarde denara, odnosno 19,85 milijuna eura, što predstavlja povijesno najvišu razinu naplate. Pozitivan trend nastavlja se i u 2026. godini. Samo u prvih šest mjeseci naplaćeno je gotovo 574 milijuna denara, odnosno 9,34 milijuna eura, što je više nego dvostruko u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.
Prema riječima ministrice energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Sanje Božinovske, to je rezultat poboljšanja sustava naplate, pojačanog institucionalnog nadzora, češćih kontrola i odgovornijeg odnosa koncesionara prema ispunjavanju obveza.
U 2025. godini u Sjevernoj Makedoniji proizvedeno je 130.174 tona bakrenog, olovnog i cinkovog koncentrata, dok je rudarstvo sudjelovalo s 10,9 posto u industrijskoj proizvodnji i s 2,8 posto u ukupnom makedonskom izvozu.
"Sjeverna Makedonija konačno ima i Strategiju za mineralne sirovine, kojom bi nakon više desetljeća ovo područje trebalo dobiti jasan i dugoročan razvojni smjer. Paralelno se finaliziraju i nova zakonska rješenja za rudarstvo i geološka istraživanja, čiji su ciljevi predvidljivija regulativa, veća transparentnost, snažniji nadzor, viši ekološki standardi i aktivnije sudjelovanje lokalnih zajednica“, navode iz resornog ministarstva.
Moderno i sigurno rudarstvo
Prema riječima stručnjaka u zemlji, budućnost makedonskog rudarstva je u sigurnosti, modernizaciji, odgovornom korištenju prirodnih resursa i konkretnim koristima za lokalne zajednice.
"Njegov budući razvoj mora se temeljiti na jasnim pravilima, pojačanom institucionalnom nadzoru, većoj sigurnosti, suvremenim tehnologijama i konkretnim koristima za sredine u kojima se odvija eksploatacija“, kaže ministrica energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Sanja Božinovska.
Sukladno zakonskoj raspodjeli, 78 posto naplaćenih koncesijskih naknada prihod je općine na čijem se području obavlja koncesijska djelatnost. Ta bi se sredstva trebala pretvarati u bolje lokalne ceste, vodovode, komunalnu infrastrukturu, škole, javne usluge i projekte zaštite okoliša.
"Pitanje danas nije treba li biti rudarstva, već kakvo rudarstvo želimo razvijati – održivo, znanstveno utemeljeno, sigurno i prihvaćeno od lokalnih zajednica“, kaže Aleksandar Dedinac iz Makedonske akademije znanosti i umjetnosti.
Iz Ministarstva najavljuju da će nastaviti s pojačanim kontrolama, redovitim praćenjem koncesijskih obveza i dosljednom primjenom zakona. Za kompanije koje ulažu u sigurnost radnika, suvremene tehnologije, zaštitu okoliša i lokalni razvoj, navode da će biti partner, dok za neodgovorno poslovanje i zaobilaženje zakonskih obveza neće biti kompromisa.
