Europska unija mijenja pristup rudarskoj politici. Nakon godina snažnog naglaska na zaštiti okoliša i strogoj regulaciji, Bruxelles u teškim geopolitičkim okolnostima sada sve više povezuje dostupnost sirovina s gospodarskom i sigurnosnom politikom. Cilj je ubrzati razvoj rudarenja, skratiti postupke izdavanja dozvola i povećati europsku proizvodnju, preradu i recikliranje kritičnih sirovina.
U pozadini je velika ovisnost Europe o uvozu. EU za većinu kritičnih sirovina i dalje snažno ovisi o državama izvan Unije, dok Kina ima dominantan položaj u brojnim dijelovima globalnih lanaca opskrbe. Posebno su osjetljivi litij, kobalt, grafit i rijetki zemni elementi, koji su potrebni za baterije, elektromotore, vjetroturbine, energetsku infrastrukturu, digitalnu industriju i obrambeni sektor.
Prema podacima Eurostata, uvoz je 2023. činio 47,2 posto ukupno raspoložive količine metalnih ruda u EU-u. Prosjek za prethodno desetljeće bio je oko 51 posto. Iako se ovisnost o uvozu svih metalnih ruda nije kontinuirano povećavala, struktura opskrbe postala je sve veći strateški rizik jer se kod pojedinih sirovina Europa (i svijet!) oslanja na vrlo mali broj dobavljača.
Akcijski plan RESourceEU
Na taj problem Bruxelles odgovara Aktom o kritičnim sirovinama, a krajem 2025. donesen je i akcijski plan RESourceEU. Do 2030. EU želi imati kapacitet za rudarenje najmanje deset posto vlastitih potreba za strateškim sirovinama, preradu 40 posto i recikliranje 25 posto. Istodobno se želi izbjeći ovisnost o jednoj trećoj zemlji za više od 65 posto pojedine strateške sirovine.
Jedna od ključnih promjena odnosi se na dozvole. Komisija želi smanjiti regulatornu neizvjesnost koja velike rudarske projekte može odgoditi godinama. Posebna se pozornost posvećuje primjeni vodnog zakonodavstva, a tijekom 2026. očekuju se dodatne izmjene i pojašnjenja pravila - Okvirne direktive o vodama - koja bi trebala olakšati provedbu strateških projekata.
Brže procedure, međutim, ne znače formalno odustajanje od okolišnih standarda. Komisija tvrdi da želi prije svega ujednačiti njihovu primjenu i bolje koristiti postojeće mogućnosti unutar zakonodavstva. Kritičari upozoravaju da bi pritisak na ubrzavanje rudarskih projekata mogao otvoriti prostor za slabljenje zaštite voda, tla i prirode.
Nužno je jačanje administrativnih kapaciteta
Promjena europske politike dolazi u trenutku skromnog gospodarskog rasta. BDP EU-a u drugom tromjesečju 2026. porastao je 0,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, nakon rasta od 0,2 posto u prvom kvartalu. U takvim okolnostima Bruxelles pokušava istodobno ojačati industrijsku konkurentnost, energetsku tranziciju i ekonomsku sigurnost.
Europske regulatorne promjene mogle bi otvoriti prostor za razvoj istraživanja i prerade kritičnih sirovina, recikliranja te novih tehnologija kružnog gospodarstva. Istodobno će zahtijevati prilagodbu postupaka izdavanja okolišnih dozvola i jačanje administrativnih kapaciteta.
Promjene će biti važne i za građevinski sektor, proizvođače građevinskih materijala, komunalna poduzeća te tvrtke koje razvijaju tehnologije za obradu otpada i recikliranje sekundarnih sirovina.
Za Europu je zato pitanje ruda postalo mnogo više od pitanja sirovina. Bez litija, bakra, nikla, kobalta, grafita i rijetkih zemnih elemenata teško je provesti elektrifikaciju, razvijati obnovljive izvore, graditi mreže, proizvoditi baterije i jačati obrambenu industriju. Dosadašnja politika oslanjanja na globalno tržište pokazala se ranjivom, pa EU sada pokušava vratiti dio proizvodnje na vlastiti teritorij.
Ključno će u budućnosti biti pitanje može li Europa povećati vlastitu proizvodnju ruda i preradu sirovina, a istodobno zadržati visoke standarde zaštite okoliša.
:
