Uoči međunarodne konferencije 'Energetske zajednice u praksi' koja se 24. - 25. rujna održava u Bolu na Braču predstavnici državnih tijela, energetskog gospodarstva i lokalne samouprave izdvojili su konkretne promjene koje već oblikuju razvoj energetskih zajednica u Hrvatskoj: od novih mogućnosti dijeljenja energije i naprednog mjerenja, do pravednije energetske tranzicije i podrške lokalnim projektima.
Radi se o stručnom skupu koji organiziraju Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Zelena energetska zadruga (ZEZ) i Pokret otoka. Pri tome se povezuju iskustva uz projekata APOLLO, LIFE ISLET, LIFE COMET i DBU/ECF Fast Forward Energy Communities. Kako su prepreke razvoju energetskih zajednica danas uglavnom poznate, skup u Bolu neće se zaustaviti na njihovom nabrajanju, već postaviti pitanje što svaka institucija i razina upravljanja može konkretno učiniti da sustav počne funkcionirati jednostavnije i pouzdanije. Naime, lokalna inicijativa može biti odlična, ali bez jasnih pravila i tehničkih uvjeta teško dolazi do sljedećeg koraka. Institucije mogu donositi pravila, ali bez iskustva ljudi koji ih pokušavaju primijeniti teško mogu znati gdje sustav zapinje. Gradovi i općine često imaju volju, ali nemaju dovoljno kapaciteta da sami iznesu cijeli proces.
Upravo različite perspektive: zakonodavna, socijalna, tehnička i regionalna pokazuju zašto razvoj energetskih zajednica ne ovisi o jednoj instituciji ili jednom propisu, već o tome koliko će različiti dijelovi sustava uspjeti djelovati zajedno.
Dijeljenje energije i korist za članove
Da su energetske zajednice budućnost energetskog tržišta i jedan od načina jačanja samodostatnosti krajnjih kupaca i njihove otpornosti na tržišne poremećaje, smatra Željko Krevzelj, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva. "Energetske zajednice kao i svaki drugi poduhvat moraju imati i krajnji cilj, a to je korist za njezine članove," poručuje.
Razvoj primjene sunčanih elektrana na krovovima kuća, zgrada i poslovnih objekata mijenja dosadašnji odnos proizvođača i potrošača. Građani više nisu samo pasivni kupci električne energije jer ih sve veći broj može proizvoditi vlastitu energiju i višak dijeliti s drugima. "Zakonom se stvara jednostavniji okvir za izravno dijeljenje viška energije iz obnovljivih izvora među građanima, susjedima ili unutar stambenih zgrada, a time se i za energetske zajednice stvara jasniji i jednostavniji okvir za njihovo djelovanje. To je konkretan korak prema demokratizaciji energetike," naglašava on i dodaje kako energetska tranzicija neće biti uspješna ako ostane rezervirana samo za velike projekte, nego mora biti dostupna kućanstvima, stambenim zgradama, poduzetnicima i lokalnim zajednicama.
Pravedna tranzicija nije dodatak, nego uvjet
"Zelena tranzicija može ostvariti svoj puni potencijal samo ako je istodobno i pravedna," napominje Ana Juras, sektorska savjetnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije jer smatra kako njezine koristi moraju biti dostupne svim građanima, neovisno o njihovim financijskim mogućnostima za vlastita ulaganja u obnovljive izvore. Energetske zajednice pri tome mogu omogućiti širem krugu građana sudjelovanje u proizvodnji i korištenju energije iz obnovljivih izvora, a kako bi postale učinkovit instrument pravedne tranzicije, treba posebno poticati uključivanje energetski siromašnih i ranjivih kućanstava i to povoljnijim uvjetima, ciljanim financijskim potporama i jednostavnijim administrativnim postupcima.
Njihova korist ne mora stati na računu za električnu energiju, već energetske zajednice mogu uključivati lokalne obrte, mikro i mala poduzeća, potaknuti razvoj novih energetskih usluga i povezati lokalnu proizvodnju energije s elektromobilnošću i drugim područjima. Time dio ekonomske koristi od ulaganja ostaje u lokalnoj sredini.
Prve energetske zajednice u Hrvatskoj već dijele energiju
Da je razvoj energetskih zajednica zajednički posao građana, lokalne samouprave i energetskog sustava misli pak Danijela Žaja, direktorica Sektora za mjerenje i podršku tržištu u HEP Operatoru distribucijskog sustava i dodaje: "Od lipnja ove godine u funkciji je prva energetska zajednica u Hrvatskoj čiji članovi međusobno dijele električnu energiju proizvedenu iz zajedničke sunčane elektrane."
Jedan od ključnih preduvjeta za pouzdano mjerenje i obračun je napredna mjerna infrastruktura koja, osim brojila, uključuje softver i komunikacijske mreže koje povezuju sustav. Potkraj kolovoza ove godine naprednim je brojilima bilo opremljeno oko 60% obračunskih mjernih mjesta iz kategorije kućanstva i gotovo 97% njih iz kategorije poduzetništva. Dijeljenje energije pri tome zahtijeva usklađivanje niza postupaka na tržištu električne energije.
Županije kao poveznice ideje i provedivog projekta
"Energetska tranzicija je prilika da lokalne zajednice aktivno sudjeluju u stvaranju vlastite energetske budućnosti," poručuje Martin Varenina, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije i podsjeća da energetska tranzicija nije samo pitanje proizvodnje energije. Dio potencijala obnovljivih izvora na području te županije već je iskorišten u projektima sunčanih elektrana, vjetroelektrana i elektrane na biomasu.
"Energetske zajednice upravo su jedan od modela kojim možemo povezati lokalne resurse, potrebe i interese te građane učiniti aktivnim sudionicima energetske tranzicije," dodaje on i napominje kako županijska razina može pomoći gradovima i općinama da od početne ideje dođu do konkretnog i provedivog projekta. To se postiže prepoznavanjem potencijala, stručnom i savjetodavnom podrškom, povezivanjem s odgovarajućim institucijama i partnerima i pomoći u pronalasku odgovarajućih nacionalnih i europskih izvora financiranja.
Dva dana: od europske perspektive i institucija do konkretnih primjera
Prvi dan konferencije (četvrtak, 24. rujna) posvećen je europskoj perspektivi, hrvatskom institucionalnom i regulatornom okviru i ulozi regionalne i lokalne razine. U otvaranju skupa sudjelovat će i Aida Liha Matejiček iz Glavne uprave Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku (DG REGIO), dok će Ascanio Troiani, također iz DG REGIO-a, predstaviti europsku perspektivu prelaska od pilot-projekata prema provedivim modelima lokalne energetske tranzicije. Program prvoga dana uključuje i predstavljanje iskustava ranije spomenutih projekata, prezentaciju Hrvatske energetske regulatorne agencije i dva panela o ulozi institucija, gradova, općina i županija u razvoju energetskih zajednica.
Drugi dan (petak, 25. rujna) posvećen je prikazu primjera energetskih zajednica i lokalnih energetskih inicijativa u različitim fazama razvoja: od građanskog ulaganja i zadružnog vlasništva, do projekata lokalnih samouprava i otočnih zajednica. Pri tome će biti riječi o primjerima iz Hrvatske, Slovenije, Grčke, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Dan će završiti praktičnim radom u skupinama i formuliranjem 'Bračkih zaključaka', tj. konkretnih preporuka i sljedećih koraka za razvoj energetskih zajednica.
Kako se prijaviti?
Konferencija je namijenjena građanima, energetskim zajednicama i zadrugama, gradovima, općinama, županijama, razvojnim organizacijama i svima koji rade na razvoju lokalnih energetskih projekata. Sudjelovanje na konferenciji je besplatno, no nužna je registracija i to na 'online' obrascu. Ažurirani program i popis potvrđenih govornika dostupni su na stranicama organizatora.
