"Plin ostaje ključni energent - jamac fleksibilnosti i pouzdanosti energetskog sustava," naglasio je do izv. prof. dr. sc. Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin na početku 41. međunarodnih znanstveno-stručnih susreta stručnjaka za plin. Riječ je o jednom od najvećih stručnih skupova iz područja plinske tehnike i gospodarsrtva, ne samo u Hrvatskoj, već i šire, koji se ove godine održava 6. - 8. svibnja. Uz to, prvi čovjek plinske struke u Hrvatskoj naglasio je i kako plin i energetika nisu i ne smiju biti samo stručna i tehnička pitanja, pri čemu događanja na Bliskom istoku najbolje pokazuju kako su plinska i energetska tržišta krhka i međusobno ovisna. "Izazovi nisu prolazni, već dio nove realnosti, a promjene treba razumjeti, predviđati i oblikovati," dodao je u svojem obraćanju sudionicima.
U sklopu pozdravnih govora okupljenima se najprije obratio Boris Miljavac, direktor tvrtke Siemens Energy koji je napomenuo kako je ta tvrtka jedna od onih koje sustavno razvijaju današnji energetski sustav i stvaraju temelje za budućnost. Važnog plinskog sustava u svojem je pak obraćanju istaknuo i Dalibor Mikulić, član Uprave Plinacra, operatora hrvatskog plinskog transportnog sustava koji je tom prigodom napomenuo kako je taj sustav jedan od ključnih stupova energetske sigurnosti Hrvatske. "Ulaganja u plinski transportni sustav ulaganja su u budućnost Hrvatske," zaključio je.
Važnost ulaganja u istraživanja i proizvodnju plina u Hrvatskoj naglasila je Zsuzsana Ortutay, predsjednica Uprave INA-e. Naime, najveća domaća naftna i plinska tvrtka u proteklih je deset godina u istraživanja i proizvodnju nafte i plina uložila čak 0,5 milijardi eura, a nedavno je na bloku Sava 07 potvrđeno komercijalno otkriće. Okupljenima se također obratio i Zvonimir Šibalić, član Uprave Prvog plinarskog društva, pri čemu je napomenuo kao energetske krize treaju postati energetske prilike.
Tri temeljna stupa svake energetske politike: stabilnost opskrbe, priuštivost i održivost energetskog sustava u svojem je pak obraćanju izdvojila Snježana Đurišić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Tri stavke također je naglasio doc. dr. sc. Nikola Vištica, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije. Riječ je o tri stavke koje su bitne svima u plinskom gospodarstvu: tarifiranje i metodologija, cijene i Zakon o tržištu plina koji je u izradi.
Zanimljivo je bilo izlaganje koje je održao Andrea Stegher, predsjednik Međunarodne plinske unije (IGU). Napomenuo je kako svijet mora nastaviti s ulaganjima u istraživanje i proizvodnju plina i da je vrijeme za to upravo - sada. Kada se pak radi o Hrvatskoj, čelnik IGU-a izdvojio ju je kao priču o uspjehu. Pozdravne govore zaključio je Vedran Špehar, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva koji je naglasio kako je Hrvatskoj iz europskih sredstava na raspolaganju za ulaganja u energetiku i do 2 mlrd. eura. "Bez nafte i plina ne možemo i na njih i dalje računamo, uz sve njihove prednosti i mane," istaknuo je i dodao kako se u energetici u proteklim godinama moglo i bolje, no da upravo zato u narednom razdoblju treba napraviti još više.
Kretanja na tržištu plina
Prvi dio skupa nastavljen je predavanjima i panelnim raspravama. U prvom od predavanja, koje je održao izv. prof. dr. sc. Darko Pavlović, savjetnik Uprave Plinacra, istkanuto je kako sigurnost opskrbe nije tržišni, politički ni tehnički problem zasebno i tako ga ne treba promatrati. Uz to, ovrnuvši se na trenutačno stanje na svjetskom plinskom tržištu, napomenuo je kako ono brže reagira na percepciju rizika i geopolitičke okolnosti nego na stvarne manjkove plina. Zbog svih tih izazova, kako je dodao, regulatorni okvir mora biti realan, provediv i stabilan.
Na pozdravni govor predsjednice Uprave INA-e nadovezao se i član Uprave te tvrtke, Marin Zovko. Pri tome je najavio kako INA samo ove godine u razvoj četiri domaća plinska polja ulaže 60 milijuna eura. "Nismo prestali biti entuzijast u istraživanju i proizvodnji nafte i plina u Hrvatskoj i u planu imamo još šest istražnih bušotina," dodao je. Na promjene na tržištu plina koja definira geopolitika u svojem se predavanju osvrnula Marina Piškorjanac iz PPD-a i istaknula važnost terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku. "Njegova velika vrijednost je zemljopisni položaj jer je transport plina s njega, u usporedbi s drugim terminalima u okruženju, mnogo jeftiniji," dodala je.
Predavanje na temu uloge plina u hrvatskom energetskom sustavu održao je Daniel Golja iz Energetskog instituta Hrvoje Požar i napomenuo kako je još 2009. godina bila vrhunac njegove proizvodnje, ali i potrošnje. Prvi dio skupa obuhvatio je i dvije panelne rasprave, ali i predavanje na temu sinergije elektroenergetskog i plinskog sustava koje je održao Nenad Švarc iz HEP Proizvodnje. Pri tome je kao najveći problem hrvatske energetike izdvojio nedostatak mladih stručnjaka.
Dvodnevni program skupa nastavljen je nizom zanimljivih predavanja i okruglih stolova na temu istraživanja, proizvodnje i primjene plina, plinske opreme i uređaja, vozila na plin, regulatornog okvira i buduće uloge plina u energetici.
