Ove je godine konačno zaustavljen zabrinjavajući trend pada proizvodnje ugljikovodika u Hrvatskoj. Štoviše, prema riječima Josipa Bubnića iz INA-e, potencijali su odlični, rečeno je na Danu plina Hrvatske stručne udruge za plin. Prije pet godina INA je osiguravala 30% domaćih potreba, no danas je to 1,7 mil. m3 dnevno odnosno 24%. Međutim, potvrđene rezerve ugljikovodika pokazuju da se proizvodnja na kopnu i na Jadranu može udvostručiti, za što su potrebna ulaganja od oko 200 mil. USD na Jadranu i 120 mil. USD u panonskom dijelu Hrvatske.
„Potencijal je tu. Međutim pitanje je može li se brže. Potrebno je tri do četiri godine za rješavanje dozvola i godinu dana za građevinske radove, tako da se do probne eksploatacije i uporabne dozvole dolazi tek za sedam godina od početka procesa“, rekao je Bubnić pritom komentirajući potkapacitiranost državne administracije. U INA-i traže promjenu, u smislu da proces dolaska do dozvola bude transparentan i predvidljiv, te da postoje rokovi za investitore ali i za regulatora, pri čemu očekuju podršku stručnih udruga, jer su benefiti za društvo očiti.
Bubnić je naveo da cijeli proces može trajati i samo tri godine do početka probne eksploatacije. INA bi na taj način mogla za 35% povećati proizvodnju u pet godina, a društvo će osim ulaganja i veće energetske neovisnosti imati koristi od povećanog iznosa rudne rente, naknada i poreza te otvaranja novih radnih mjesta. Uz INA-u Vermillion Energy ima četiri komercijalna otkrića na bloku Sava 7, a Aspect Croatia ima 2 otkrića na bloku Sava 6. Taj plin trebao bi se pročišćavati na INA-inim postrojenjima.
Nastavlja se pad potrošnje plina
Marko Blažević iz HEP Trgovine naveo je da je potrošnja plina u prva tri kvartala ove godine umanjena za čak 14,8% od prosjeka koji iznosi 19,3 GWh, te da ne vidi ni jedan pokazatelj koji bi mogao dignuti tu potrošnju. Europska unija trenutno troši čak četvrtinu manje plina nego u korona periodu 2019.-2021., što je loš pokazatelj. Plinsko skladište Okoli zapunjeno je na 91% te je kompletna plinska infrastruktura posve spremna za ogrjevnu sezonu. U očekivanju smo blage zime te se očekuje smanjena potrošnja koja ne bi trebala skladišta isprazniti do kraja. Ovu zimu obilježit će prestanak opskrbe preko Ukrajine od 1. siječnja 2025., ali to se neće bitnije odraziti na sigurnost dobave, jer je kontinent dobro opskrbljen iz morskih pravaca, a tu je i Turski tok kojim stiže ruski plin.
Ivana Pek Lučić, članica Uprave PPD-a navela je da se prema referentnom scenariju za ovu zimu očekuje zapunjenost europskih plinskih skladišta do kraja ožujka na razini 59%, a glavni izvori opskrbe su LNG i Norveška. Govorila je o makro slici tržišta plina te je navela da u scenariju potpunog prekida ruske opskrbe u petogodišnjoj prosječnoj potrošnji, skladišta ostaju na 41%, a ako dođe do potpunog prekida ruske opskrbe uz smanjeni dotok LNG-a i daljnji pad potrošnje skladišta padaju na zabrinjavajućih 11%.
Mađarska je sve likvidnije plinsko čvorište
Očekivalo se da tržište dođe do velike zasićenosti plinom no to se nije dogodilo, uslijed odgode novih projekata i poremećaja u opskrbi. Europa se sada cjenovno natječe s Azijom koja je bolji platiša. Mađarska je postala plinsko čvorište sa sve većom likvidnošću, a Austrija i Slovačka su u najtežoj poziciji jer su udaljene od pravaca dobave kojima mogu zamijeniti ruski plin iz Ukrajine. Kapaciteta ipak neće faliti, a nema pokazatelja da bi se cjenovno mogla ponoviti katastrofalna 2022. godina.
Kad je riječ o infrastrukturi, Ivan Fugaš, prvi čovjek LNG Hrvatska istaknuo je da je terminal zaslužan za 71% dobave, a interkonekcije su u sezoni 2023./24 pale na samo 2,7%. Na terminal je dopremljeno 4,15 mil m3 ukapljenog prirodnog plina a 64% čini dobava iz SAD-a, koju slijede Trinidad i Tobago i Alžir te Španjolska. U transportni sustav iz terminala je otpremljeno 2,5 mlrd. m3 plina. Terminal bilježi porast ship-to-truck operacija, a godišnje u prosjeku pristane 28 metanijera.
Ugradnja novog modula za uplinjavanje, koji će kapacitete terminala podići na 400.000-410.000 m3/h, odnosno na 6,1 mlrd. m3 godišnje ide prema planu. Ugradnja modula očekuje se u rujnu ili listopadu 2025. a puštanje u rad trebalo bi uslijediti u studenom iduće godine. Daljnji razvoj terminala ovisit će o daljnjoj izgradnji transportnog sustava prema Mađarskoj i Sloveniji.
Plinacro u velikoj ekspanziji
Plinacrov investicijski ciklus vrijedan 533 mil. eura dobro napreduje. Magistralni plinovod Zlobin-Bosiljevo je u izgradnji, a njegovo puštanje u rad očekuje se u drugom kvartalu 2025. Za dionicu Lučko-Zabok ugovorena je oprema i cijevi a radovi su u postupku nabave, a za Bosiljevo-Sisak-Kozarac ugovorena je oprema i cijevi. Kada ti plinovodi budu gotovi kapacitet izvoza plina prema Sloveniji porast će s 0,26 mlrd. m3 na 1,5 mlrd m3, a prema Mađarskoj s 1,7 mlrd. na 3,5 mlrd. m3.
HSUP je dodijelio i nagrade za ovu godinu. Za 'mladu nadu' i brz karijerni napredak nagradu je dobila Ivana Pek Lučić iz PPD-a, za znanstveni i stručni doprinos nagrađen je Tomislav Baketarić iz INA-e dok je nagradu za životno djelo dobio Jakov Bakić.
