U strukturi potrošnje goriva u Sjevernoj Makedoniji najveći udio ima dizel sa 74,16%, zatim bezolovni benzini s 11,74%, mazut sa 6,61% i ukapljeni naftni plin s 5,22%. Prema podacima iz godišnjeg izvješća o radu Regulatornog povjerenstva komisije za energetiku, vodne usluge i usluge upravljanja komunalnim otpadom (RKE) za 2025., makedonski građani su te godine potrošili za 8,34% više benzina u odnosu na 2024. Porast potrošnje zabilježen je i kod dizela (za 5,17%), ekstralakog loživog ulja (za 2,23%) i UNP-a (za 3,55%), dok je pad potrošnje zabilježen kod mlaznog goriva (za čak 53,29%), mazuta (za 1,12%) i biodizela (za 2,52%). Gotovo 87% naftnih derivata prošle je godine uvezeno iz Grčke, više od 9% iz Bugarske, 2,07% iz Albanije i 1,45% iz Srbije.
"U 2025. godini završili smo ponovno licenciranje velikih naftnih tvrtki, što u praksi znači da su u narednih 10 godina osigurani preduvjeti za nesmetanu opskrbu naftnim derivatima," izjavio je Aco Ristov, predsjednik RKE-a.
Sjeverna Makedonija uvozi naftne derivate jer praktično nema dovoljno domaćih kapaciteta za njihovu proizvodnju i rafiniranje. Zbog naftne krize, makedonska vlada provjerava kupuju li određene tvrtke jeftiniji benzin i dizel u zemlji, a zatim ih preprodaju u susjednim zemljama. Prema riječima makedonskog premijera, Hristijana Mickoskog, dobili su informacije da neke tvrtke koje dobivaju benzin i dizel s popustom od naftne tvrtke Okta ta goriva izvoze u susjedne zemlje.
"Nismo zatvorili granice za građane naših susjeda i oni i sada slobodno toče gorivo na benzinskim postajama u Makedoniji. Zato nema potrebe za takvim tipom spekulativnog ponašanja. Postoje države koje su zabranile izvoz i reeksport nafte i naftnih derivata. Nismo to učinili kao država i nema potrebe za takvom vrstom spekulativnog ponašanja," rekao je makedonski premijer. Vlada je pak uspjela da popust koji daje rafinerija Okta od 2 MKD/l (0,032 EUR/l) benzina i 3 MKD/l (0,049 EUR/l) dizela za sada vrijedi do 18. svibnja.
Potrošnja plina je stabilna
Kada je riječ o potrošnji plina, analize RKE-a pokazuju da su termoelektrane-toplane i tri toplane najveći potrošači plina (85%), a zatim slijede industrijski potrošači (13%), dok potrošači priključeni na distribucijske sustave imaju najmanji udio (2%).
"Osam trgovaca obavljalo je uvoz prirodnog plina tijekom prošle godine, što predstavlja povećanje konkurentnosti," kažu u RKE-u. Prošle je godine tvrtka Enerdži Ekolink iz Skopja (nekadašnja Toplana Skopje Sjever) dobila dvije licence: jednu za proizvodnju, a drugu za opskrbu toplinskom energijom.
Makedonija troši razmjerno male količine prirodnog plina zbog kombinacije više čimbenika. U zemlji nema široko razvijene distribucijske plinske mreža. Plinovod uglavnom ide od bugarske granice prema Skopju i do nekoliko industrijskih zona pa mnogi gradovi i naselja uopće nemaju pristup plinu. Za razliku od mnogih europskih zemalja, plinski priključak ima mali broj kućanstava jer je infrastruktura ograničena.
Sjeverna Makedonija nema ni vlastitu proizvodnju plina i u potpunosti ovisi o uvozu, uglavnom preko Bugarske. Godinama se najavljuju projekti plinofikacije, ali se to odvija ide sporo zbog političkih, financijskih i administrativnih problema.
