Kretanja na europskom i svjetskom tržištu plina već sada izazivaju zabrinutost, pa je o mogućim poskupljenjima i državnim subvencijama u sinoćnjem Dnevniku HTV-a govorio predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić.
Pudić je podsjetio kako aktualna Vladina uredba o subvencioniranju cijene plina za kućanstva vrijedi do 30. rujna, a hoće li nakon toga biti donesene nove mjere ovisit će o odluci Vlade.
"Vlada je svojom uredbom donijela odluku o subvenciji do 30. rujna. Hoće li ponovno donositi novu uredbu pred devetim mjesecom, to će se vidjeti i ovisit će o odluci Vlade", rekao je Pudić.
Objasnio je kako cijena plina za kućanstva ovisi o stanju na europskim burzama, prije svega nizozemskom TTF-u, koji služi kao referentna točka za određivanje cijena. Kazao je kako se cijena plina za kućanstva mjeri upravo prema cijenama plina na burzama, a određuje se u razdoblju od 1. svibnja do 1. srpnja. Ako bi cijene ostale više nego sada, došlo bi do povećanja krajnje cijene plina za kućanstva, odnosno u javnoj usluzi, rekao je i dodao kako sadašnje subvencije iznose između tri i osam eura po megavatsatu, dok je cijena plina za građane oko 50 eura po megavatsatu. Uz to, na snazi je i sniženi PDV od pet posto.
"Ukoliko ne dođe do novih subvencija ili zadržavanja sadašnjih mjera, cijena plina bit će veća", upozorio je Pudić.
Govoreći o utjecaju rasta cijena plina na gospodarstvo, Pudić je rekao kako skuplji energenti povećavaju troškove proizvodnje i posljedično podižu cijene proizvoda.
"Veća cijena plina rezultira većim cijenama električne energije, a svi proizvodni procesi trebaju energiju da bi proizveli konačan proizvod. Ako nemate dodatnih ušteda ili rezervi unutar kompanije, jednostavno morate imati veću izlaznu cijenu proizvoda", rekao je.
Sigurna opskrba zbog LNG terminala
Posebno je istaknuo petrokemijsku industriju, u kojoj je plin ključna sirovina: "Ako je gnojivo skuplje, sigurno će i poljoprivredni proizvod biti skuplji, a isto vrijedi i za druge proizvode".
Pudić je kazao kako su hrvatska skladišta plina trenutačno manje popunjena od prosjeka Europske unije, ali smatra da razloga za zabrinutost nema jer Hrvatska, zahvaljujući LNG terminalu, ima sigurnu opskrbu.
"Ove godine imali smo situaciju da je LNG terminal bio u remontu zbog povećanja kapaciteta s 3,9 milijardi na 6,1 milijardu kubika. U tom razdoblju opskrbljivači su povlačili plin iz skladišta", rekao je.
Dodao je kako je hrvatsko skladište trenutačno popunjeno oko 20 posto, dok je prosjek u Europskoj uniji oko 30 posto, te naglasio kako Hrvatska prema pravilima Europske unije mora do početka zime imati dovoljno zaliha plina.
Dodao je i kako Hrvatska ima dodatnu sigurnost upravo zbog LNG terminala.
"Imamo prednost zato što imamo LNG terminal pa nije potrebna tolika popunjenost skladišta. Za naše potrebe imamo sasvim dovoljne količine plina, posebno s novim kapacitetima terminala", istaknuo je.
