U Zagrebu je održan 25. jubilarni Plinarski forum u organizaciji Energetike marketing, koji je okupio ključne stručnjake, regulatore i predstavnike industrije koji su razmatrali budućnost plina u kontekstu energetske tranzicije, sigurnosti opskrbe i novih regulatornih izazova.
Željko Krevzelj iz Ministarstva gospodarstva istaknuo je da energetika danas mora istovremeno odgovoriti na sigurnost opskrbe i priuštivost energije za građane i gospodarstvo. Prema njegovim riječima, ključna je otpornost sustava, a snažnu ulogu u tome imaju LNG i ostali plinovi – od metana do vodika. Ministarstvo je 2022. godine usvojilo strategiju koja predstavlja preduvjet za zakonodavni okvir, a Hrvatska aktivno sudjeluje u projektu Doline vodika za koji je osigurano 25 milijuna eura potpore. Krevzelj je naglasio da su LNG kapacitet i plinovod već povezani prema Mađarskoj i Sloveniji, koje su spremne za transport vodika.
Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, osvrnuo se na temelje domaće energetske sigurnosti. Istaknuo je četiri ključna stupa: domaću proizvodnju, LNG terminal, interkonektore i skladištenje plina u geološke formacije. Posebno je naglasio dominantnu ulogu LNG terminala i važnost domaće proizvodnje i istražnih aktivnosti. Brkić je upozorio i na potrebu uspostave tzv. strateškog buffera – unaprijed definiranog radnog volumena skladišta trajno rezerviranog za potrebe sigurnosti opskrbe – te je naznačio da se razmatraju i novi alatni okviri za upravljanje strateškim skladištima.
Srećko Ezgeta iz Udruženja opskrbljivača i distributera plinom pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i direktor Gradske plinare Bjelovar dao je pregled evolucije percepcije plina kroz 25 godina trajanja Plinarskog foruma – od energenta budućnosti do energenta koji navodno nema perspektivu, i natrag. Podsjetio je da Hrvatska godišnje troši 2,5 do 3 milijarde kubika plina, što je dvostruko više od potrošnje električne energije. Supstitucija plina zahtijevala bi enormne investicije, a ključni problem koji je Ezgeta istaknuo jest nemogućnost pokrivanja vršne potrošnje u slučaju prelaska na električnu energiju.
Nikola Vištica, predsjednik upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, prisjetio se programa rada 5. plinarskog foruma od prije 20 godina i povukao paralele s aktualnim izazovima. U protekloj godini njegova je institucija provela konačnu izvanrednu reviziju za distributere plina te donijela tarifne stavke za transport i LNG, bez utjecaja na krajnju cijenu za kućanstva. Najavio je modernizaciju regulatorne metodologije, podjelu troškova na kontrolirane i nekontrolirane, izmjene vezane uz OPEX te uvođenje poticajnog mehanizma s individualnim koeficijentima gubitaka za svakog operatora. Posebno je istaknuo rad na novom Zakonu o tržištu plina, koji bi ove godine trebao biti implementiran u hrvatsko zakonodavstvo sukladno europskoj direktivi.
U razgovoru jedan na jedan s našim Borisom Labudovićem Dalibor Pudić, prvi čovjek Gradske plinare Zagreb, zastupao je jasnu tezu: plin ima budućnost. Kao argument naveo je podatak da je distribucija električne energije i njezin transport skuplji i do deset puta u odnosu na plin, a skladištenje električne energije znatno je skuplje od skladištenja plina. Pudić je istaknuo i rastući udio plina u energetskom miksu kao pokazatelj da budućnost plina nije upitna. Osvrnuo se i na demografske trendove, napominjući da pad broja stanovnika, karakterističan za cijelu Europu, nužno utječe na smanjenje potrošnje u kućanstvima, dok rast potrošnje ovisi o razvoju mreže i gospodarskoj aktivnosti.
Plinarski forum nastavlja se tijekom dana novim izlaganjima i raspravama.
