U nastavku Plinarskog foruma u organizaciji Energetike Marketing uslijedio je niz izlaganja i panel-diskusija posvećenih konkretnim izazovima distribucije plina, regulatornom okviru i budućnosti plinskog sektora u regionalnom kontekstu.
U sklopu panelne rasprave o izazovima u distribuciji plina Nikola Novaković i Predrag Samardžija iz E.ON Distribucije plina osvrnuli su se na sve kompleksniji odnos između distributera i lokalnih zajednica. Novaković je upozorio na problematiku koncesija koje su podignute na županijsku razinu, dok zakup mreže ostaje kod lokalnih zajednica. „Dolazimo u situaciju da će nas lokalne zajednice moći potencijalno ucjenjivati kad je riječ o zakupu mreže", istaknuo je, dodavši da je industrija predložila vezanje zakupa za postotak prihoda distributera. Samardžija je pak naglasio da su svi složni kako se tarife moraju usklađivati godišnje s obzirom na turbulencije na EU tržištu te da je prihvaćen velik broj primjedbi distributera uz preporuku postupnog korigiranja tarifa.
Iva Vrkić iz Prvog plinarskog društva analizirala je europsko tržište plina u globalnom okruženju. Prema njezinoj ocjeni, realizacija najavljenih LNG projekata mogla bi sniziti cijene, no kašnjenja bi EU ponovo mogla gurnuti u neizvjesnost. Posebno je istaknula utjecaj kineskog gospodarskog razvoja na globalnu cijenu plina. Kada je riječ o razvoju umjetne inteligencije, EU ima problem jer izvori energije nisu stalni, a baterije ne mogu izdržati tijekom zime – zbog toga plinske elektrane postaju najbolje rješenje i najpouzdaniji backup. „Plin ćemo još uvijek dugo gledati na sceni", zaključila je, uz napomenu da će cijene u narednim godinama biti volatilnije nego prije 2020.
Stanje plinskog sektora u Bosni i Hercegovini predstavio je Semin Petrović iz IGT-a iz Sarajeva. Istakao je da plin u BiH čini svega oko 2% potrošnje primarne energije zbog kombinacije faktora: nema dokazanih rezervi, distribucijska mreža je nerazvijena, a državni strateški planovi u energetici ne postoje. Planirane interkonekcije s Hrvatskom i Srbijom godinama ostaju samo na papiru, a isplativost novih projekata upitna je uz sadašnju godišnju potrošnju od oko 230 milijuna m³, koja će na toj razini ostati najmanje do 2030.
Darian Strauss iz Weishaupt-Zagreba posvetio se sigurnosnim sustavima kotlovskih postrojenja, konkretno prijelazu s njemačkog Tehničkog pravilnika za parne kotlove (TRD) na suvremeni matematički pristup temeljen na primjeni koeficijenata SIL (safety integrity level). Istaknuo je da je u svakom projektu ostvarivanje sigurnog i pouzdanog rada postrojenja neupitno.
Amir Irvanian iz tvrtke Esders GmbH iz Haselünnea predstavio je europski regulatorni okvir za nadzor emisija metana i što on znači za operatere plinskih mreža. Naglasio je rastuću važnost točnog mjerenja emisija i transparentnosti u izvještavanju te podijelio praktična rješenja za otkrivanje propuštanja, upravljanje spaljivanjem plinova na bakljama i vođenje digitalnih zapisa kao put prema usklađenosti s propisima uz istodobno povećanje pogonske učinkovitosti.
Okrugli stol o izazovima regulatornog okvira, energetskoj učinkovitosti i razvoju tržišta plina donio je niz zanimljivih stajališta. Marko Blažević iz HEP Trgovine u uvodnom je izlaganju naglasio rizike oscilacija cijena plina, upozorio na velike obveze koje pred industriju stavlja Zakon o energetskoj učinkovitosti te istaknuo pritisak na opskrbljivače plinom. Posebno je naglasio uvođenje ETS 2 sustava kojim plinski sektor ulazi u trgovanje emisijama, što će povećati trošak koji će se u konačnici prebaciti na krajnjeg kupca. Konstatirao je i da je promjena dobavnog pravca – s istoka prema LNG-u – donijela stabilnost opskrbe, ali i cjenovnu nestabilnost. „Nisam siguran da će zamjena jednog dobavnog pravca s drugim donijeti promjene otporne na tržišne turbulencije i zato je bitna diverzifikacija", rekao je.
Ivana Marković iz Plinacra potvrdila je da su kapaciteti i diverzifikacija sustava dovoljni da nadoknade eventualni manjak u slučaju poteškoća s LNG terminalom, što je pokazala i ova iznimno hladna zima. Nenad Hranilović iz Međimurje-plina pohvalio se uspješnim prebrođivanjem krize te naglasio ključnu ulogu šest paketa skladišta u amortizaciji potrošnje. Goran Babić iz HERA-e upozorio je da veletržište bilježi pozitivne parametre, a maloprodajno tržište ide u dobrom smjeru, no deregulacija za koju se svi zalažu ipak će ovisiti o zakonodavcu. Dalibor Bukvić iz Brod-plina dodao je kako je definitivno da će plinske mreže opstati, samo treba vidjeti u kojem će se smjeru razvijati.
Edvard Titlić iz Grupacije dimnjačara HGK govorio jekako se ponovo počelo razmišljati o rezervnim dimnjacima, ali i o iskustvima iz Danske, gdje je zamjena i modernizacija ložišta postala obvezna čak i pri kupoprodaji stanova, s različitim kategorijama ovisno o potrošnji. Istaknuo je i kako se tamo radi ne brtvljenju peći radi osiguranja pravilnog izgaranja i održavanja visoke temperature.
Nikola Cesarik ispričao je osobnu priču o prelasku s akademske karijere na zanimanje vodoinstalatera, ističući programe cjeloživotnog obrazovanja. Naglasio je kako je povratak u školske klupe svojevrsni psihološki izazov te da je najveći problem ostaviti se nekadašnjeg identiteta.
Tehnički aspekti budućnosti plina u energetici obuhvaćeni su izlaganjem Filipa Mileševića s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vezano uz tehničku integraciju vodika u plinsko-turbinski proces. Predstavio je parametrizaciju procesa proizvodnje električne energije pri različitim omjerima vodika i metana u smjesi goriva te pokazao kako udio vodika utječe na učinkovitost procesa, radne parametre i emisije CO₂ pri različitim temperaturama izgaranja i tlačnim omjerima kompresije. Zaključak je bio da većina proizvođača plinskih turbina već ima spremna rješenja za vodik.
Vedran Lakić, ministar Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije BiH predstavio je izazove plinskog gospodarstva za Bosnu i Hercegovinu. Istakao je da je za Južnu plinsku interkonekciju, čija je implementacija zakonom bila predviđena kroz BH Gas, iskazan snažan interes SAD-a te da se pregovara uz paralelnu izmjenu zakonskog okvira. Zapadna i sjeverna interkonekcija ostaju u nadležnosti BH Gasa, a predstoje i razgovori s Plinacrom i Vladom RH. „Naša je želja da se s RH povežemo kroz plinske interkonekcije te da kroz taj plinski hub budemo povezani s EU", poručio je Lakić.
Zvonko Rumenjak, stalni sudski vještak iz Sesveta, osvrnuo se na tehničke aspekte sigurnosti plinskih instalacija na konkretnim primjerima i naglasio da se stambeni prostori moraju učiniti sigurnima prije plinofikacije, potaknuvši polemiku o lancu odgovornosti u slučajevima smrtnih ishoda.
Silvestar Šantak iz Deltaprojekta zaokružio je ovaj dio foruma snažnom tezom: prirodni plin potencijalno je dominantno pogonsko gorivo 21. stoljeća. Istaknuo je da LNG transformira plin od lokalnog energenta u globalnu robu, što donosi veće mogućnosti izbora, ali i veću volatilnost cijena, te da je za sustave bez razvijenih plinovoda LNG jednostavno – spas.
