Ovogodišnji, već 24. po redu Plinarski forum, održan 13. ožujka u Zagrebu, ponovno je bio mjesto za okupljanje svih članova 'plinskog lanca', odnosno svih koji su na bilo koji način povezani s plinskom tehnikom i gospodarstvom. Iako se u proteklih nekoliko godina možda ponekad i činilo da plin polako postaje energent prošlosti, za takva razmišljanja nema osnova u stvarnosti. Plin će još dugo, dugo biti jedan od ključnih izvora energije u svijetu. Stoga i ne čudi što je stručni skup koji već više od dva desetljeća organizira ENERGETIKA MARKETING i ove godine privukao brojne sudionike.
Uostalom, da nema smisla svađati se jesu li bolji plin ili obnovljivi izvori energije, u sklopu pozdravnih govora na skupu napomenuo je dr. sc. Nikola Vištica, novi predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije. Pri tome je također spomenuo da će se novo Upravno vijeće u svojem mandatu voditi načelima razuma, odlučnosti i jednakosti.
"Zelena tranzicija je prilika, a ne prijetnja i također je maraton, a ne sprint," naglasila je Danijela Šimović iz tvrtke LNG Hrvatska, operatora terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku. Taj je terminal, unatoč mnogim protivljenjima tijekom njegove gradnje, omogućio da Hrvatska postane važan igrač za opskrbu plinom nekoliko europskih zemalja.
Važnost plina za hrvatsko gospodarstvo, ali i cijelo društvo istaknuo je Srećko Ezgeta, direktor Gradske plinare Bjelovar i predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera plin Hrvatske gospodarske komore. Ukupna potrošnja plina u Hrvatskoj danas iznosi 2,5 - 2,8 milijardi m3 godišnje, od čega se oko 1 mlrd. m3 troši u distribuciji. Na distribucijske sustave priključeno je 700 000 potrošača, a ukupna duljina tih sustava prelazi 20 000 km. Dakle, problematici energetske tranzicije treba pristupati inženjerski, a ne olako najavljivati skori prestanak korištenja plina. S druge strane, svi hrvatski operatori plinskih distribucijskih sustava danas gotovo isključivo ulažu i redoviti pogon i održavanje, a ne u razvoj i primjenu novih rješenja. "Glavni problem koji nas muči su tarife koje su već godinama 'zamrznute', što bi u konačnici moglo dovesti i do havarija," upozorio je.
Na energetsku tranziciju, a osobito na narative koji se uz nju u posljednjih nekoliko godina vežu u pozdravnim se govorima osvrnuo i izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. "Pomodari ne govore tehničku istinu," napomenuo je.
Izazovi plinskog gospodarstva
Na činjenicu da, unatoč brojnim drugačijim očekivanjima, i proizvodnja i potrošnja plina u svijetu rastu, a ne padaju upozorio je mr. sc. Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike. Uostalom, promjenom američke politike globalni klimatski ciljevi sve više dolaze u pitanje, no tome se i ne treba čuditi jer su Sjedinjene Američke Države postale najveći proizvođač nafte i plina na svijetu. S druge strane, prošla je godina bila optimistična i za hrvatsku proizvodnju plina. Iz novih polja koja su otkrivena prošle godine moglo bi se pridobiti 784 mil. m3 godišnje ili 2,15 mil. m3/d. Od tih sedam prijavljenih komercijalnih otkrića bi se već 2029. godine moglo pokrivati i do 40% proizvodnje.
Pitanjem budućnosti grijanja, a time i primjene plina posvetio se Mario Opačak, direktor tvrtke Vaillant u Hrvatskoj. Naime, pitanje je hoće li, s obzirom na klimatske promjene, ali i sve kvalitetniju gradnju, u budućnosti uopće trebati grijanje. Zapravo, možda je bolje reći da budućnost nije u grijanju, već u cjelovitim sustavima grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije. U skladu s time, izvori topline budućnosti neće biti uređaji, već sustavi i to hibridni, učinkoviti, pametni i povezivi.
Zbog svega toga, ne treba se čuditi što se širom Europe unatoč zelenoj paradigmi ostvaruju novi projekti plinovoda, u čemu Hrvatska ne zaostaje. Upravo je dovršena gradnja novog plinovoda Zlobin - Bosiljevo i uskoro kreću gradnje plinovoda Zabok - Lučko, Bosiljevo - Sisak i Sisak - Kozarac, čije se puštanje u pogon očekuje sredinom 2026. godine, najavio je Robert Bošnjak, pomoćnik članice Uprave Plinacra, operatora hrvatskog plinskog transportnog sustava.
Na dobavne pravce i utjecaje na kretanje cijena plina u regiji osvrnula se Marina Piškorjanac, voditeljica Sektora za upravljanje portfeljem i logistiku Prvog plinarskog društva, dok je Mlađen Simeunović iz slovenske informatičke tvrtke Kuem na primjeru tvrtke Domplan Energetika, operatora plinskog distribucijskog sustava u Kranju i okolici, pojasnio primjenu daljinskog očitanja plinomjera pomoću tehnologija NB-IoT i LoRaWAN.
Što donosi budućnost?
Odgovor na pitanje što donosi budućnost ponajviše zanima distributere i opskrbljivače plinom, a to je bila tema istoimenog okruglog stola, ujedno središnjeg dijela ovogodišnjeg Foruma. Naime, ni jednima ni drugima ni sadašnjost baš nije svijetla, jednima zbog činjenice da iz tekućih tarifa teško mogu financirati daljnji razvoj, što znači i povećanje pouzdanosti i sigurnosti sustava, a drugima zato što im novi europski propisi o energetskoj učinkovitosti, unatoč činjenici da se potrošnja plina smanjuje, postavljaju nove i sve strože zahtjeve.
Jedan od tih izazova iz regulatornog okvira - novi europski sustav trgovanja emisija podrobnije je pojasnio Predrag Božac iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Pri tome je najavio donošenje novog Zakona o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama, ali i napomenuo kako bi zbog novih odredbi svi koji za grijanje koriste fosilna goriva mogli godišnje plaćati i do 50 - 100 eura više.
Na nove obveze koje donosi Direktiva o energetskoj učinkovitosti (EED) upozorila je dr. sc. Vesna Bukarica iz Energetskog instituta Hrvoje Požar. “Od 1. siječnja 2026. godine više ne smije biti nikakvih potpora za sustave koji se temelje na izgaranju fosilnih goriva,” najavila je. Kasnije, u sklopu samog okruglog stola je najavila i osnivanje tzv. matchmaking platforme koja će povezati one koji, u skladu s novim propisima, trebaju ostvarivati uštede i one koji ih ostvaruju.
“Izmjene tarifnog sustava za distribuciju mogu se očekivati u što kraćem roku,” kratko je i jasno odgovorio Goran Babić, v.d. direktora Sektora za plin i naftu HERA-e na brojne upite distributera plina. Pri tome se osvrnuo i na nedavne poteškoće do kojih je dolazilo pri odabiru opskrbljivača u obvezi javne usluge, napomenuvši kako se ipak radi o “dječjim bolestima”. “Sve je samo pitanje cijene i koliko nešto košta,” naglasio je.
Da većina operatora plinskih distribucijskih sustava zbog dosadašnjeg regulatornog okvira ne može ostvariti investicijski ciklus, ali i da nepotpun regulatorni okvir za cijene plina ugrožava ulaganja u industriji, upozorio je Dean Gnjdić, direktor E.ON Distribucije plina. “Cijene su preniske i onemogućavaju sređivanje sustava,” naglasio je, dodavši da se ubuduće treba više posvetiti uvođenju daljinskog očitanja plinomjera. Kada je pak riječ o spomenutoj nedavnoj promjeni opskrbljivača, napomenuo je i da mnogi u plinskoj struci također ne znaju razliku distributera i opskrbljivača.
“U Zagrebu smo ostvarili uštede za potrošače na razini 50 - 100 eura godišnje. Prepoznali smo priliku i ušli u nova opskrbna područja. Ulazak u Zagreb bio nam je strateški cilj i tu namjeravamo ostati dulje vrijeme.” Tim je riječima Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina pojasnio najveću temu u plinskom gospodarstvu iz prošle jeseni - ulazak Međimurje-plina kao opskrbljivača u obvezi javne usluge u Zagreb i okolicu. Pri tome je napomenuo kako je HERA propustila priliku da u cijelom tom procesu dobije veću ulogu. Kada je pak riječ o mjerama koje ta tvrtka poduzima u području energetske učinkovitosti, pohvalio se kako je ona prošle godine izgradila svoju prvu sunčanu elektranu, a uskoro slijedi gradnja još jedne, snage 5 MW.
Rješenja plinske tehnike
Posljednja tematska cjelina Foruma bila je posvećena plinskoj tehnici, a započela je zanimljivim prikazom primjene stlačenog prirodnog plina (CNG) u virtualnim plinskim mrežama u susjednoj Bosni i Hercegovini. Pri tome je mr. sc. Semin Petrović iz sarajevskog IGT naglasio kako u BiH-u danas postoji šest punionica CNG-ja, tri pretakališta i jedna kombinirana punionica CNG-ja i ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Preostala tri izlaganja odnosila su se na tri važne karike plinskog lanca: dimnjačare, projektante i instalatere. Ulogu dimnjačara danas i ubuduće pojasnio je Edvard Titlić, tehnički direktor tvrtke Dimnjačar iz Rijeke i predsjednik Grupacije dimnjačara HGK-a, a primjere loše strojarske projektanske prakse prikazao je Silvestar Šantak iz tvrtke Deltaprojekt, dok se Marijan Munitić iz instalaterske tvrtke Munta iz Slatine, ujedno i poznati ‘Heatmaster’ s društvenih mreža, osvrnuo na neke neujednačenosti i očitu samovolju u tumačenju propisa u vezi s ugradnjom plinskih uređaja vrste B (popularnih atmosferskih bojlera) i primjene bakrenih plinskih instalacija.
