Prije 10 - 15 godina gotovo se posvuda mogao čuti slogan: 'Plin - energent budućnosti'. Iz tadašnje točke gledišta, to je bilo posve ispravno. Uostalom, ta se budućnost događa upravo sada. No, postavlja se opravdano pitanje bi li i danas mogli posvuda isticati da je plin energent budućnosti?
S jedne se strane plin doista sve manje koristi kao energent za grijanje, čemu su doprinijela ne samo druga tehnička rješenja izvora topline: kotlovi na biomasu, dizalice topline i sl., već i sve kvalitetnija izvedba ovojnica zgrada, odnosno povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu. S druge strane, pokazuje se da je plin i dalje odličan energent kada se radi o istodobnoj proizvodnji električne i toplinske energije, ali i da je gotovo nezamjenjiv kao energent i sirovina u mnogim industrijskim procesima.
U čemu je onda problem? Na prvi se pogled čini da su mnogi, kada je riječ o plinu, već danas olako i prerano 'bacili koplje u trnje. Jedan od razloga svakako je ta smanjena potrošnja, uvjetovana tehničkim ili ekonomskim razlozima, a drugi su i zelene politike, u kojima se pred plinsku tehniku i gospodarstvo postavljaju sve teže prepreke.
Kako onda poslovati u takvom okruženju, kako donositi odluke u plinskom gospodarstvu, kako nastaviti s istraživanjem, proizvodnjom, transportom, distribucijom i trgovanjem plinom, kako uostalom zamijeniti stari plinski kotao novim... Pitanja su to na koje će odgovore ponuditi ovogodišnji, već 24. po redu Plinarski forum.
Vidimo se 13. ožujka u Zagrebu, u Kongresnom centru 'Antunović'...
