Uravnoteženije plinsko tržište donosi niže cijene

Autor: Boris Odorčić Objavljeno: 22.03.2024. 🕜 11:00 Lokacija: Zagreb
  • 23. Plinarski forum (FOTO: Božo Žitnik; 2024.)
 - Plinarski forum
    Izvor: Božo Žitnik

U Zagrebu je održan 23. Plinarski forum

Promjenjivost i nestabilnost plinskog gospodarstva su, može se reći, iza nas te su, barem zasad, tržišne okolnosti ipak nešto uravnoteženije nego u proteklom razdoblju, istaknuto je na 23. Plinarskom forumu koji je održan jučer u Zagrebu u organizaciji tvrtke ENERGETIKA MARKETING.

Nikola Vištica, član Upravnog vijeća Hrvatske regulatorne energetske agencije (HERA), kaže kako su na europskim tržištima cijene plina pale ispod 30 eura po MW h. "Zbog toga smo svi presretni, posebice znajući kako su u 2022. cijene bile više od 300 eura po MW h". Kućanstva, dodaje, stoga mogu očekivati u prosjeku za oko 5,2 posto nižu krajnju cijenu plina od 1. travnja. 

Hrvatska ove godine, nastavlja, odabire dvije bitne karike plinskog lanca – zajamčenog opskrbljivača i opskrbljivača u obvezi javne usluge. "Nekad, 2020. godine odabrali smo 14 opskrbljivača u obvezi javne usluge koji su tada pokrili 33 distribucijska područja. S obzirom na to da tim opskrbljivačima istječe rok 30. rujna, ove godine nam je došao na red novi natječaj", ističe, dodavši kako bi natječajni postupak, prema najavama, trebao biti pokrenut danas. "Nadamo se dobrom odzivu. Jer, što se više opskrbljivača natječe, tada možemo postići nižu cijenu, što ide u korist krajnjem kupcu", objašnjava.

 

Vodik i biometan

Dean Gnjidić, direktor E.ON Distribucije plina i zamjenik predsjednika Udruženja opskrbljivača i distributera plinom Hrvatske gospodarske komore (HGK), kaže kako protekla godina nije bila laka, ne samo distributerima, već i opskrbljivačima plinom. Srećom, što se tiče opskrbe plinom cijene su se stabilizirale. Međutim, distribucija nije prošla dobro, ali primjećuju se određena poboljšanja koja bi trebala nastupiti u ovoj godini. 

Izvor: Božo Žitnik

"Jednako tako, pred nama su, barem što se opskrbe tiče, natječaji za javnu uslugu opskrbe plinom. Moramo pažljivo formirati cijeli taj proces kako bi građani imali osiguranu javnu uslugu te jednako tako ne ubiti tržište u koje se svi kunemo i u, zapravo, tržišni način poslovanja koji bismo napokon trebali uspostaviti nakon prolaska kroz sve poremećaje iz protekle godinu, dvije", izjavio je.

On, bez obzira na sve, vjeruje u budućnost djelatnosti, ali ne samo prirodnog plina. "Naime, moramo voditi računa i o vodiku, biometanu i dr.", naglasio je, dodavši kako to za sobom povlači i opskrbu, i velika ulaganja u energetsku infrastrukturu. "Također, nadam se da će regulatorno okruženje to popratiti na odgovarajući način kako bi cijela djelatnost imala svijetlu budućnost", ističe. 

 

Zeleno i održivo gospodarstvo

Marko Blažević, direktor HEP Trgovine, kaže kako se potrošnja plina budi i vraća te se primjećuje oporavak tog dijela plinskog gospodarstva. U proteklom dvanaestogodišnjem razdoblju prosječna potrošnja kretala se oko 28,5 TW h, a Hrvatska je još uvijek nešto malo ispod tog prosjeka, kaže. Za buđenje potrošnje najviše su zaslužni kupci na transportnom sustavu, dakle, ponajprije HEP, petrokemijska te ostala industrija. Pad je pak zabilježen na distribucijskim sustavima. Oni, naime, padaju oko pet posto već drugu godinu zaredom. 

"Bitno je istaknuti kako više od 75 posto količina plina dolazi putem LNG terminala", ističe on, dodajući kako se Europa okreće ukapljenom prirodnom plinu. 

Jadranka Leško, načelnica Sektora za naftno rudarstvo i geotermalne vode za energetske svrhe Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR), kaže kako je Hrvatska duboko u dekarbonizacijskom procesu i predana uspostavi zelenog i održivog gospodarstva. Također, svjesna je kako je jedan od iznimno važnih elemenata energetske politike sigurnost opskrbe i diversifikacija izvora. U tom kontekstu, jasno se može ustvrditi kako se postepeno profilira u energetsko čvorište u ovom dijelu Europe. Stoga se veliki napor tijekom posljednjih godina ulaže u jačanje infrastrukture. 

"Prvi veliki korak u tome smjeru napravljen je početkom 2021. otvaranjem LNG terminala na otoku Krku, što se vrlo brzo pokazalo kao izuzetno važnom i dobrom odlukom Vlade koju je prepoznala i EK uloživši 101 milijun eura bespovratnih sredstava u taj projekt", istaknula je.

 

Vršna potrošnja

Kriza uzrokovana ratom u Ukrajini dodatno je istaknula važnost postojanja infrastrukture koja može osigurati diversifikaciju izvora. "Nikoga ne iznenađuje da je Vlada donijela odluku o povećanju kapaciteta LNG terminala i plinskog transportnog sustava kako bi i zemlje u okruženju mogle nabavljati plin koristeći naš terminal na Krku", napomenula je.

Još uvijek četvrtina primarne svjetske proizvodnje energije dolazi iz fosilnih goriva, nastavila je, dodavši kako Hrvatska ima više od 80 godina iskustva u proizvodnji nafte i plina. Trenutačno, petina ukupne potrošnje nafte i trećine plina otpada na domaće izvora, a ostalo na uvoz. "Pritom je dobra vijest za Hrvatsku što uskoro očekujemo puštanje novootkrivenih slavonskih plinskih ležišta Berak i Cerić u probnu eksploataciju sa dodatnih 500 tisuća metara kubnih plina dnevno, što predstavlja oko četvrtine dnevne proizvodnje tog energenta u nas koja se trenutačno kreće oko dva milijuna metara kubnih". 

Također, prilagodljivosti plinskog sustava pridonijet će novo podzemno skladište plina u izgradnji – Grubišno Polje. "Ono je projektirano za potrebe vršnih opterećenja s obzirom na to da izlazni kapacitet postojećeg plinskog skladišta Okoli naglo opada nakon što se iz njega povuče polovica volumena te nema sposobnost pokrivanja vršnih potrošnji", naglašava. 

 

Promišljeno rješavanje izazova         

Željka Rukavina iz Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, kaže kako Komora snažno podupire energetsku tranziciju i prelazak na obnovljive izvore. "Svjesni smo, međutim, da taj proces zahtijeva vrijeme. U kontekstu energetske tranzicije promičemo pristup koji promišljeno rješava trenutačne izazove uz istovremeno usmjeravanje prema održivoj energetskoj budućnosti", napomenula je.

Izvor: Božo Žitnik

Aktualni događaji, nastavlja, naučili su nas lekciju o važnosti energetske neovisnosti.

"Plinski sektor pokazao se kao ključan segment stabilnosti zemlje u vrijeme krize, što ističe njegovu nezamjenjivu ulogu u osiguranju kontinuirane opskrbe energijom. Dok težimo zelenijoj i održivijoj budućnosti, ne smijemo zanemariti važnost plina kao pouzdanog i fleksibilnog partnera u energetskoj tranziciji. Zato je od ključne važnosti štititi i razvijati sustav koji je dokazao svoje vrijednosti u održavanju gospodarske stabilnosti i sigurnosti", kaže. 

 

 

Nekolicina aktivista

Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, kaže kako je u proteklom razdoblju i Europska unija znala vrludati u nekim svojim odlukama o energetici. "Naime, prirodni plin je prije 10 godina označen kao tranzicijski energent. Potom su donesene određene odluke unutar EU-a kako plin nije energent budućnosti, kao ni nuklearna energija. Najnovija događanja i krize su pak ponovno plin i nuklearnu energiju vratili na velika vrata", ističe. 

Naftne i plinske kompanije, dakle energetika, u potrazi je za novim kadrovima, nastavio je. "Potraga za naftno-rudarskom strukom je itekako velika. Fakultet tu daje svoj doprinos razvojem novim programa kao što su naftno-plinsko i geoenergetsko inženjerstvo, ne samo na hrvatskom, već i na engleskom jeziku", zaključio je. 

U sklopu Plinarskog foruma, koji je potvrdio ulogu središnjeg mjesta na kojem se stručno raspravlja te razmjenjuju mišljenja o plinskom gospodarstvu, svakodnevnoj praksi plinoservisera, plinoinstalatera i dimnjačara, o novim proizvodima i rješenjima te, među ostalim, o izazovima dekarbonizacijskog procesa, održan je okrugli stol pod nazivom 'Što donosi budućnost?'. Na njemu se raspravljalo o rješenjima za plinsku i energetsku krizu, razvoju plinskog gospodarstva i tržišta plina, sigurnosti dobave i opskrbe te plinu i energetskoj tranziciji. 

Na koncu, valja istaknuti kako je rad skupa pokušala omesti nekolicina ekoloških aktivista koji se bore protiv korištenja fosilnih goriva.

TAGOVI