Je li Europa pred velikim problemima što se tiče tržišta ukapljenog prirodnog plina? Sve je više onih koji upozoravaju da Stari kontinent zbog poremećaja na globalnom tržištu LNG-a čeka zahtjevno i skuplje punjenje skladišta plina pred nadolazeću zimu.
Prema podacima GIE-a (Gas Infrastructure Europe), koji prati zalihe prirodnog plina u Europi, skladišta su trenutno napunjena manje od trećine. Sukob na Bliskom istoku i rizici za pomorski promet kroz Hormuški tjesnac snažno su zaoštrili prilike na energetskim tržištima. Europske referentne cijene prirodnog plina porasle su od početka krize za oko 50 posto. Globalni LNG indeks Japan-Korea Marker u istom je razdoblju porastao za oko 68 posto.
Prilike dodatno zaoštrava niska napunjenost skladišta. Kako izvještava Reuters, prema procjenama analitičara europska bi skladišta do kraja ožujka trebala biti napunjena samo 22 do 27 posto, dok petogodišnji prosjek napunjenosti u ožujku iznosi oko 41 posto. Države EU morat će prema procjenama analitičara tijekom ljetnih mjeseci kupiti oko 700 tankera LNG-a, što odgovara oko 67 milijardi kubičnih metara plina. To je oko 180 tankera više nego lani.
Troškovi ponovnog punjenja skladišta mogli bi prema procjenama analitičara doseći oko 40 milijardi dolara.
Natjecanje i više cijene
Na probleme s opskrbom upućuju i najnovije vijesti po kojima je nekoliko tankera s ukapljenim prirodnim plinom koji su plovili u Europu promijenilo smjer i zaplovilo prema Aziji. To pokazuju podaci o kretanju brodova, odražavajući natjecanje kupaca za pošiljke zbog obustave isporuka iz Katara i viših cijena na pojedinim azijskim tržištima.
Smjer su dosad promijenila tri tankera s ukapljenim plinom, citira Reuters podatke analitičke tvrtke Kpler i LSEG-a.
I katarski ministar energetike Saad al-Kaabi rekao je da bi moglo proći "od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci" da se izvoz energije vrati na normalne razine, čak i ako rat SAD-a i Izraela s Iranom odmah završi, nakon iranskog napada dronom na najveće postrojenje za ukapljeni prirodni plin u zemlji, javlja Guardian.
Upozorio je da bi sukob na Bliskom istoku mogao "srušiti gospodarstva svijeta", jer je Katar, drugi najveći svjetski proizvođač ukapljenog prirodnog plina, bio prisiljen proglasiti višu silu (force majeure) — situaciju u kojoj je kompanija oslobođena ugovornih obveza zbog izvanrednih okolnosti koje su izvan njezine kontrole.
Iako se manji dio katarskog plina izvozi u Europu, rekao je da će kontinent ipak biti pogođen jer će azijski kupci nadmašiti europske ponudama za plin koji je dostupan na tržištu.
