Njemačka bi trebala razmotriti dopuštanje primjene tehnike hidrauličkog frakturiranja u proizvodnji nafte i plina kako bi snizila cijene energije i smanjila ovisnosti o uvozu energije koje su dodatno pojačane novim ratom na Bliskom istoku. Tako barem smatra skupini savjetnika njemačke savezne ministrice gospodarstva i energetike Katherine Reiche.
U kratkom izvješću koje je nedavno objavljeno, četvorica ekonomista analizirala su utjecaj američko-izraelske kampanje na Bliskom istoku na Europu i dali su preporuke za potencijalni odgovor na nastale poteškoće, što uključuje i šokove na tržištu nafte i plina. "Jedno od rješenja bilo bi dopustiti proizvodnju plina, npr. hidrauličkim frakturiranjem i ozbiljno razmotriti smanjenje ovisnosti o stranim dobavljačima," stoji u tom izvješću. Takav korak također bi dao signal njemačkoj industriji da je Savezna vlada predana sigurnosti opskrbe, naglasila je ekonomistica Veronika Grimm, koja je također članica Vijeća ekonomskih stručnjaka.
Hidraulično frakturiranje je tehnika proizvodnje nafte i plina iz dubokih podzemnih formacija stijena ubrizgavanjem tekućine (npr. vode), pod visokim tlakom kako bi se stijena razbila i olakšalo iscrpljivanje ugljikovodika. Njegova je primjena u Njemačkoj zabranjena još 2017. godine zbog ekoloških rizika, pri čemu Savezni ured za okoliš (UBA) kao posebno opasnu ističe mogućnost onečišćenja podzemnih voda.
Procjenjuje se kako bi se u Njemačkoj moglo proizvesti još 320 - 2300 milijardi m3 domaćeg prirodnog plina. Istodobno, Njemačka je samo prošle godine iz Sjedinjenih Američkih Država uvezla 11 mlrd. m3 ukapljenog prirodnog plina (LNG), objavila je njemačka novinska agencija DPA.
