Naftna tržišta bilježe peti uzastopni tjedni rast cijena, s cijenama koje su dosegnule najvišu razinu u posljednjih šest mjeseci. Napetosti između Washingtona i Teherana glavni su pokretač tog trenda.
Na londonskom tržištu barel nafte poskupio je prošlog tjedna za 7,3 posto i dosegnuo razinu od 70,69 dolara. Američko tržište zabilježilo je rast od 6,8 posto, s cijenom barela na 65,21 dolar.
Eskalacija krize započela je sredinom tjedna dolaskom američkih ratnih brodova na Bliski istok. Američki predsjednik Donald Trump uputio je tada poziv iranskom rukovodstvu da "brzo sjedne za pregovarački stol" kako bi se postigao sporazum oko nuklearnog naoružanja.
Trenutačne napetosti direktna su posljedica razvoja događaja iz lipnja prošle godine, kada su Sjedinjene Države i Izrael izveli napade na iranska nuklearna postrojenja i vojne objekte. Teheran je uzvratio udarcima na izraelske mete te američku vojnu bazu u Kataru.
U četvrtak je Trump najavio namjeru o pregovorima s Iranom. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi odgovorio je spremnošću za dijalog, uz uvjet da razgovori budu ravnopravni te zasnovani na uzajamnim interesima i poštovanju. Pritom je kategorički isključio mogućnost da iranski obrambeni kapaciteti i projektili postanu tema pregovora.
Tržišta nafte pod pritiskom su zbog rizika da bi Iran, u slučaju američkog napada, mogao zatvoriti Hormuški tjesnac – ključnu pomorsku rutu kojom dnevno prolazi približno 20 milijuna barela nafte. Iranska proizvodnja iznosi oko 3,3 milijuna barela dnevno, što predstavlja približno tri posto globalne proizvodnje.
Geopolitičke napetosti rezultirale su rastom cijena nafte od gotovo 15 posto od početka godine, što predstavlja oporavak nakon prošlogodišnjeg pada od oko 20 posto.
