Nakon što je objavljeno da američka investicijska kuća Carlyle preuzima međunarodne poslove ruskog naftnog giganta Lukoila, zapadni analitičari smaraju kako je to jasan signal da financijske restrikcije koje je Donald Trump nametnuo Moskvi proizvode stvarne gospodarske posljedice. Vrijednost transakcije, prema dostupnim procjenama, dostiže približno 22 milijarde dolara.
Odluka dolazi dok se Lukoil suočava sa zamrzavanjem američke imovine i potrebom za smanjenjem duga. Analitičari Newsweekovog stručnog tima ocjenjuju kako bi ova transakcija mogla nanijeti trajnu, teško nadoknadivu štetu ruskoj ekonomiji, zaključujući da američki predsjednik "nanosi veću štetu Rusiji nego što to čini bilo koje ukrajinsko oružje".
Među ruskim privatnim korporacijama mjereno prihodima, Lukoil zauzima prvo mjesto. Kroz godine se izdvajao svojom strateškom orijentacijom prema globalnim tržištima — pristup koji ga je razlikovao od Rosnjefta i drugih državnih energetskih kompanija. Tvrtka je gradila rafinerijske kapacitete diljem Europe, razvijala eksploatacijske projekte na Bliskom istoku i uspostavila maloprodajnu mrežu na više kontinenata. Na američkom tlu upravlja s približno 200 benzinskih postaja, koncentriranih u saveznim državama New Jersey, New York i Pennsylvania. Takva globalna struktura desetljećima je Kremlju omogućavala geopolitički i ekonomski doseg izvan granica, dok je sama korporacija bila djelomično zaštićena od unutarnjih gospodarskih nestabilnosti.
Ovaj poslovni model počeo se raspadati nakon što su Sjedinjene Države i njihovi partneri iz zapadnog saveza uveli restriktivne mjere kao odgovor na vojnu akciju Rusije u Ukrajini, započetu u veljači 2022. Eskalacija pritiska uslijedila je u listopadu 2025., kada je Trumpova administracija stavila na metu upravo Rosnjeft i Lukoil.
Rezultat se pokazao učinkovitim i ekonomski bolnim za rusko vodstvo, navodi Newsweek.
Washingtonska strategija restrikcija usmjerena na Lukoil i Rosnjeft, provedena u listopadu, imala je za cilj produbiti financijski pritisak vezan uz sukob u Ukrajini. Ubrzo zatim, London je usvojio paralelne mjere protiv istih korporacija, proširivši restrikcije i na desetke plovila koja čine "sivilu flotu", optuženu za olakšavanje zaobilaženja naftnih embarga.
Ove restrikcije označile su prvu veliku američku sankcijsku inicijativu prema Rusiji od početka Trumpovog drugog predsjedničkog mandata. Mjere su uključivale zamrzavanje cjelokupne imovine i poslovnih interesa Lukoila koji se nalaze na američkom tlu ili pod američkom jurisdikcijom — što u praksi znači potpunu blokadu raspolaganja i transfera sredstava. Doseg restrikcija protegnuo se i na brojna podružnična društva i povezana pravna lica.
