Azerbajdžan će graditi plinsku elektranu u Srbiji. Gradit će se u Nišu na jugu Srbije, a očekuje se da će biti završena do 2029. godine. Azerbajdžan je prva zemlja s kojom je Srbija diverzificirala opskrbu prirodnim plinom, a plan je da zemlja još više koristi Južni plinski koridor kako bi povećala energetsku sigurnost.
"Ideja o izgradnji plinske elektrane pokrenuta je u razgovorima između predsjednika Aleksandar Vučića i Ilham Aliyeva, a potom razrađivana u razgovorima resornih ministarstava i plinskih kompanija Srbije i Azerbajdžana više od godinu dana", izjavila je ministrica rudarstva i energetike Srbije, Dubravka Đedović Handanović.
Ovo će biti prvi zajednički projekt Elektroprivreda Srbije (EPS), Srbijagas i azerbajdžanskog SOCAR-a. Srbija i sada koristi plin iz Azerbajdžana. Prije dvije godine isporučeno je i preuzeto oko 114 milijuna kubičnih metara plina. U 2025. godini ta je količina udvostručena, a trend rasta isporuka plina nastavlja se i ove godine, navode energetske vlasti u Srbiji.
Razmatra se i opcija fleksibilne opskrbe do 0,9 milijardi kubičnih metara plina godišnje, a završetkom plinske elektrane planirano je povećanje količina azerbajdžanskog plina na 1,4 milijarde kubičnih metara godišnje. Novi proizvodni kapacitet donijet će Srbiji dodatnu baznu energiju i veću energetsku sigurnost, osobito u uvjetima očekivanog rasta potrošnje, izgradnje podatkovnih centara te potreba industrije na jugu zemlje.
Kapacitet od 350 megavata električne energije
Izgradnja plinske elektrane planirana je s kapacitetom od 350 megavata električne energije i 150 megavata toplinske energije, a plin za proizvodnju osiguravao bi se iz Azerbajdžana. Njezina izgradnja predviđena je svim strateškim dokumentima, kao i planom prioritetnih projekata Srbije. Uvoz nafte iz Azerbajdžana u Srbiju tijekom 2025. godine iznosio je gotovo devet posto ukupnog uvoza nafte u prethodnoj godini.
Izgradnja plinske elektrane od strane Azerbajdžana u Srbiji, kod Niša, prema mišljenju stručnjaka može donijeti brojne energetske, gospodarske i geopolitičke koristi. To znači smanjenje rizika od nestašice električne energije u razdobljima povećane potrošnje te bolju stabilnost elektroenergetskog sustava, osobito u zimskim uvjetima.
"Osim produbljivanja opskrbe plinom iz Azerbajdžana putem Južnog plinskog koridora, ovo će omogućiti smanjenje ovisnosti o jednom dominantnom dobavljaču, kao i veću pregovaračku moć Srbije na energetskom tržištu. Gospodarski učinci bit će značajni jer je riječ o investicijama vrijednim stotine milijuna eura, što će omogućiti nova radna mjesta u fazi izgradnje i tijekom rada elektrane te potaknuti industrijski razvoj južne Srbije", navode stručnjaci.
To će također omogućiti niže emisije u usporedbi s termoelektranama na ugljen, bolju integraciju s obnovljivim izvorima energije, jačanje pozicije Srbije kao regionalnog energetskog čvorišta te uravnoteženje odnosa s različitim energetskim partnerima.
