Komentirajući odluku Europske unije o zabrani uvoza ruske nafte i plina od 1. siječnja 2028. godine, Vedran Špehar, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, sinoć je u emisiji Otvoreno istaknuo kako se već pet godina odvijaju pripremne radnje za takvu odluku.
"Europa razmišlja je li pretjerala u kontekstu ovisnosti o jednom izvoru energenata. To seže i do Njemačke. Zapadna Europa to ne vidi kao problem, kao ni Skandinavija. Problem su fizički tokovi plina koji su se godinama odvijali iz smjera istoka prema zapadu. U tom kontekstu su zemlje Unije morale nešto napraviti po pitanju diversifikacije. Situacija oko Ukrajine je bila katalizator tog problema. Mi smo već pet godina na drugom izvoru opskrbe i ne vidimo nikakav problem u sigurnosti opskrbe Hrvatske", kazao je Špehar.
Špehar je kratko komentirao i jučerašnji požar u rafinerijama MOL-a i Lukoila u Mađarskoj i Rumunjskoj.
"Rano je za bilo kakve zaključke. Rafinerije, kao i druga industrijska postrojenja - kompleksni su sustavi, pogotovo jer rade sa zapaljivim i eksplozivnim tvarima. Istina - jako rijetko. Mislim da nema smisla previše špekulirati o tome radi li se o slučajnosti ili ne", rekao je.
Govoreći o situaciji u kojoj su se našle Mađarska i Slovačka, istaknuo je kako je "svako izuzeće privremenog trajanja".
"Imali su dovoljno vremena da se pripreme", zaključio je Špehar.
Hoće li EK izaći u susret Budimpešti i Bratislavi?
Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin vezano uz Mađarsku i Slovačku, naglasio je kako bi Europska komisija (EK) mogla izaći ususret Budimpešti i Bratislavi ako penalizacija raskida ugovora s Gazpromom bude velika.
"Kada se donese uredba, sigurno je da je oni mogu kršiti, ali onda slijedi tužba. Prekršajne odredbe su vrlo visoke. Isto tako, činjenica je da su oni dosad pokazivali naklonost ruskim energentima. Vrlo vjerojatno jer su ih dobivali po povoljnoj cijeni. Ako bi oni morali raskinuti ugovore, koji vrijede do 2034. i 2036. godine, mogli bi se suočiti s velikim penalima. Moguće je da će tu Europska komisija imati blagonaklonost prema njima", rekao je.
Alternativa, kako je naglasio, postoji, i "u Hrvatskoj imamo dostatne kapacitete kojima možemo plasirati veći količinu nafte i plina prema Mađarskoj i Slovačkoj".
"Ti su kapaciteti dodatno prošireni u posljednje četiri godine. Brod LNG Hrvatska 26. listopada počinje s radom", dodao je.
Ivica Jakić, stručnjak za energetiku, upozorio je kako se stanje u sektoru energetike ubrzano mijenja te istaknuo važnost postojećih hrvatskih kapaciteta.
"Hrvatska se pozicionirala dosta dobro i srećom, imamo LNG. Stigao je drugi modul koji daje ozbiljan kapacitet od 6,1 milijardi kubičnih metara plina, kazao je, naglasivši da je to dovoljno za Hrvatsku i susjedne države", rekao je i dodao da se Hrvatska pozicionirala kao ozbiljan, siguran i pouzdan dobavljač.
