Snaga svjetskih pučinskih ('offshore') vjetroelektrana u narednih bi 10 godina trebala premašiti 234 GW, dok je potkraj 2019. iznosila 'svega' 29,1 GW. Pri tome bi ona najviše trebala rasti u Europi i zemljama azijsko-tihooceanskog kruga, predviđa Svjetsko vijeće za vjetroenergiju (GWEC) u drugom izdanju 'Svjetskog izvješća o pučinskim vjetroelektranama'.

To je izvješće također pokazalo kako je 2019. godina bila najbolja kada je riječ o vjetroenergiji s mora, pri čemu se njihova ukupna snaga u svijetu povećala za 6,1 GW. Naravno, Kina je bila na prvom mjestu i to već drugu godinu za redom, s novoinstaliranom snagom od 2,4 GW, a  slijede je Velika Britanija s novoinstaliranom snagom 1,8 GW i Njemačka s 1,1 GW.

Na Europu otpada najviše novih vjetroelektrana na moru u svjetu u 2019. godini, čak 75%, s ciljem ostvarivanja snage takvih postrojenja od čak 450 GW do 2050. godine. Vodeće zemlje u tome su Velika Britanija, Nizozemska, Francuska, Njemačka, Danska i Poljska. U Sjevernoj Americi je novoinstalirana snaga pučinskih vjetroelektrana u 2019. godini iznosila tek 30 MW, no do 2030. očekuje se povećanje ukupne snage takvih postrojenja na 23 GW. U Aziji, pak, osim Kine, energiji vjetra s pučine sve se više okreću i Vijetnam, Japan i Južna Koreja, izvijestio je američki energetski portal 'Renewable Energy World'.