Izgradnja županijskoga centra za gospodarenje otpadom Marišćine, vrijednog 49,3 milijuna eura, počet će 2012., završetak radova očekuje se u polovici 2014., a do tada će se komunalni otpad balirati s obzirom da će odlagalište otpada Viševac uskoro prestati s radom. Predsjednik uprave Trgovačkog društva za gospodarenje otpadom Ekoplus Dušan Šćulac rekao je da je pri kraju izrada dokumentacije te da će radovi na Marišćini uskoro početi. Marišćina će se prostirati na 42,5 hektara na sjeveru općine Viškova. Primjenom postupka mehaničko-biološke obrade nerazvrstanoga komunalnog otpada trajno će se izolirati prikupljeni otpad i tako smanjiti njegov utjecaj na okoliš. Kako funkcionira Centar za gospodarenje otpadom novinari su imali prilike vidjeti prošli tjedan u Celju na studijskom putovanju gdje su im prezentirani centri za obradu otpada Celja, Ptuja, Krškog i Čakovca. Impresivan kompleks u Celju sastavljen je od toplane, mehaničko-biološke obrade otpada, kompostane, sortirnice, demontaže, odlagališta preostataka otpada i upravne zgrade, a pokriva potrebe 250.000 ljudi, iz Celja i 24 okolne općine. U celjskom Centru nema nereda i uopće nema očekivanog smrada, a to je ono što prvo iznenadi posjetitelja. Procesi obrade su automatizirani, s izuzetkom sortirnice gdje na pokretnoj traci 20 ljudi u dvije smjene provjerava da li je ranije razdvojen otpad zaista pravilno odvajan. Otpad se u Celju i tim općinama dva puta tjedno prikuplja se odvojeno na licu mjesta u posebnim raznobojnim kantama i kontejnerima te u eko otocima. U Centru nam je rečeno da se prosječno izdvoji 30% otpada koji se posebno obrađuje, a do 2020. sigurni su da će doseći cilj od 50% odvojeno prikupljenog otpada. Otkad je centar sagrađen cijena zbrinjavanja otpada porasla je 50% i iznosi prosječno 13 eura po kućanstvu, odnosno 4-5 eura po osobi. Gradnja tog najmodernijeg slovenskog centra za obradu otpada započela je 2005., a većinu od investiranih 56 milijuna eura financirala je Europska unija kroz kohezijske fondove. Manji skroman ali i dalje prilično efikasan centar postoji u Krškom gdje je smještena prekrcajna stanica, manji pogon za separaciju sekundarnih sirovina i otvorena kompostana. Nekolicina obitelji u blizini centra usljed smrada obeštećeno je s pristojnih 100-tinjak eura mjesečne eko-rente. Marišćina bi trebala profunkcionirati do kraja 2014. godine, a tehnologija će biti slična viđenom u Celju, iako usmjerena prvenstveno proizvodnji goriva iz otpada. Ugovor o zajedničkom financiranju projekta županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćine, vrijedan 49,3 milijuna eura, potpisan je u svibnju ove godine. Projekt sufinancira Europska unija iz svojih fondova s 22,3 milijuna eura, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) s 11 milijuna eura te Primorsko-goranska županija, grad Rijeka i "Ekoplus" sa 16 milijuna eura.