Tri tjedna prije početka konferencije o klimi u Durbanu EU je potvrdio svoja obećanja. Naime, ministri financija zemalja članica Europske unije obećali su da će kratkoročno na raspolaganja staviti preko sedam milijardi eura kako bi se pomoglo siromašnim zemljama da se nose s posljedicama promjene klime, piše Detche Welle. "Unatoč ozbiljnom ekonomskom padu i snažnim fiskalnim ograničavanjima u Europi, mobilizirali smo 2,34 milijardi eura u 2011. godini", naglasila je povjerenica za klimu Connie Hedegaard. Ona je poručila kako ovaj iznos jasno pokazuje europsko opredjeljenje za pružanje potpore za akcije smanjenja štetnih plinova i prilagođavanje promjenama klime u zemljama u razvoju. "Nakon prvih nekoliko godina pružanja pomoći, ohrabrujuće je vidjeti opipljive rezultate u čitavom nizu zemalja u razvoju", nastavila je povjerenica Hedegaard. EU je s ukupno obećanih preko sedam milijardi eura na dobrom putu da ispuni svoja obećanja data na summitu o klimu u Kopenhagenu kada je obećano ukupno 21,66 milijardi eura. Nevladine organizacije kritiziraju da je taj novac u zaključcima sastanka Vijeća ministara financija samo "prepakiran" iz ranijih obveza. "Većina novca nije novi i svjež novac", ističe Lies Craysnest, savjetnica za politiku promjene klime kod Oxfama. "Naša istraživanja pokazuju da je samo iznos od 870 milijuna do najviše 1,4 milijarde eura od obećanih 7,2 milijarde eura nov i svježi novac. To znači da većina novca dolazi iz već postojećih financijskih paketa", dodaje Craysnest. Novac je trebao biti dio fonda od 72,2 milijardi eura na godinu za takozvani Zeleni klimatski fond. "Potrebno je uspostaviti infrastrukturu kako bi se ova vrsta novca mogla koristiti, ali isto tako najprije vidjeti odakle dolazi sav taj novac". Zemlje razvijenog svijeta argumentiraju da bi novac za Zeleni klimatski fond trebao doklaziti iz javnog sektora. "Privatni sektor neće dati ono što je potrebno za najsiromašnije i najosjetljivije zemlje, posebice za prilagodbu aktivnosti gdje ne postoje poticaji za dobit", kaže Craysnest i dodaje kako je vrlo opasna strategija oslanjati se na privatni sektor u pogledu financiranja prilagodbi te da bi na kraju posljedice mogli osjećati najsiromašniji, piše DW-e.