Kada se radi o alternativnim rješenjima u energetici, fokus politika Europske unije do sada je uglavnom bio na energiji Sunca i vjetra i nekako se zaboravilo da se i time uspostavljaju odnosi koji bi mogli stvoriti nove ovisnosti Europe o dobavljačima energenata ili energetskih rješenja izvana. Napomenuo je to Davor Ivo Stier, zastupnik u Europskom parlamentu na panelnoj raspravi pod nazivom 'Geotermalni projekti: investicije, prilike i izazovi u RH i EU' koja je održana na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ipak, da se takva razmišljanja mijenjaju, najbolji je dokaz da je Europska komisija pisano obećala kako će sredinom svibnja u okviru Strategije za grijanje i hlađenje biti objavljen i Akcijski plan za geotermalnu energiju. Time će se ujedno prekinuti svojevrsna zapostavljenost geotermalne energije u europskoj energetici.
Spomenuti stručni skup u organizaciji RGN-a, Hrvatske udruge za geotermalnu energiju, Hrvatske udruge diplomiranih studenata RGNF-a (AMAC RGNF) i hrvatskog ogranka Društva naftnih inženjera (SPE) okupio je oko 70 sudionika, a započeo je porukom prof. dr. sc. Nikole Mrvca, državnog tajnika u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih da je geotermalna energija više od tehničkog pitanja.
Bez obzira na sve probleme koji se pojavljuju u području geotermalne energije, Hrvatska je tu među vodećim zemljama u Europi, a vrlo skoro, za 2 - 3 tjedna može se očekivati početak e-savjetovanja za novi Zakon o energetskim georesursima. Kako je pojasnila Jadranka Leško, načelnica Sektora za naftno rudarstvo i geotermalne vode za energetske svrhe Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, taj će zakon olakšati sve buduće projekte geotermalne energije. Naime, riječ je o zakonu koji će obuhvatiti područja istraživanja i proizvodnje ugljikovodika, geotermalne energije, zahvaćanja i pohrane ugljikovog dioksida i podzemnog skladištenja plina. Ipak, kako ne naglasila, novac za takve projekte nije problem, naš kao ni potencijali, no problem je nedostatak odgovarajućih stručnjaka.
Da je znanje najvažnije, potvrdio je prof. dr. sc. Vladislav Brkić, dekan RGN-a koji je dodao kako je zanimanje za studije koji se odvijaju na Fakultetu sve veće, a osobito treba istaknuti činjenicu da 42% polaznika svih studija čine studentice.
Na projekte istraživanja geotermalnih potencijala za potrebe toplinarstva u četiri hrvatska grada osvrnula se Marica Balen iz Agencije za ugljikovodike. Na sve četiri bušotine, u Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću dobiveni su odlični rezultati, temperatura geotermalne vode u rasponu 71 - 100,5 °C i protok u rasponu 13 - 39 l/s. Sljedeći korak tog projekta je izvođenje utisnih bušotina kako bi se, nakon iskorištavanja geotermalnog potencijala, ponovno mogli uspostaviti odgovarajući odnosi u dubinama Zemlje. Uz to, istraživanja bi se uskoro trebala proširiti i na potencijale geotermalne energije za primjenu u poljoprivredi.
