Agencija za ugljikovodike predstavila je rezultate opsežnog projekta istraživanja geotermalnog potencijala koji je na četiri lokacije u Hrvatskoj potvrdio iznimno visoku razinu uspješnosti, uz 100%-tnu učinkovitost istraživanja. No, sada je pred četiri hrvatska grada: Velikom Goricom, Zaprešićom, Osijekom i Vinkovcima sljedeći korak, a to je pretvoriti te rezultate u stvarne projekte za iskorištavanje toplinske energije, u toplinarskim sustavima i/ili poljoprivredi. Bio je to jedan od glavnih naglasaka s konferencije 'Toplinarstvo budućnosti: Geotermalni iskorak NPOO projekta – od potencijala do toplinske energije'.
"Dok svjetska statistika uspješnosti ovakvih projekata iznosi oko 60%, naši stručnjaci ostvarili su 100%-tni uspjeh jer su na sve četiri lokacije pronašli toplu vodu dovoljno visoke temperature. Ovim smo rezultatima dokazali punu operativnost Agencije na terenu i našu sposobnost da viziju energetske tranzicije pretvorimo u realnost. Četiri pozitivne bušotine od četiri istražene lokacije potvrda su da Hrvatska raspolaže vrhunskim stručnim znanjem i tehničkim kapacitetima za provedbu najsloženijih energetskih zahvata koji jamče stabilnost i sigurnost našim gradovima," naglasio je u sklopu pozdravnih govora na početku tog stručnog skupa Marijan Krpan, predsjednik Uprave AZU-a.
Spomenuti projekt istraživaja mogućnosti primjene geotermalne energije za potrebe toplinarstva u četiri hrvatska grada financiran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) s 50,8 milijuna eura, a primarni cilj mu je dekarbonizacija energetike povećanjem udjela obnovljivih izvora.
Podrobnosti iz projekta 'Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja' i rezultate provedenih istraživanja predstavila je Marica Balen iz AZU-a. Na temelju opsežnih geoloških i geofizičkih analiza u sklopu projekta bile su odabrane lokacije s najvećim potencijalom za razvoj geotermalne energije i na svakoj od njih izrađene su istražne bušotine kako bi se utvrdili ključni parametri za buduću proizvodnju toplinske energije. Cjelokupan proces projektiranja, nabave i izvođenja bušenja bio je proveden na osnovi javnog natječaja prema načelu 'ključ u ruke', a posao je povjeren tvrtki Crosco. Radovi su započeli potkraj 2024., a dovršeni su početkom 2026. godine, kada je na svim lokacijama potvrđen geotermalni potencijal.
Središnji dio konferencije bila je panelna rasprava pod nazivom 'Geotermalna energija u toplinarstvu' u kojoj su sudjelovali: dr. sc. Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju AZU-a, Dražen Lovrić, direktor Sektora za strategiju i razvoj HEP-a, dr.sc. Josip Romić, gradonačelnik Vinkovaca, Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i doc. dr. sc. Dragan Vulin, zamjenik gradonačelnika Osijeka. Sudionici su raspravljali o tome kako rezultate istraživanja pretvoriti u stvarne projekte za iskorištavanje toplinske energije, koja bi trebala biti uloga lokalne samouprave u razvoju takvih projekata, na koji način toplinarske tvrtke mogu integrirati geotermalne izvore u svoju infrastrukturu i kakvi su modeli financiranja i partnerstava za buduće projekte. Pri tome je naglašena posebna važnost geotermalne energije u procesu dekarbonizacije toplinarstva, smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima i dugoročnom osiguravanju stabilnijih (pa i za čak 50 - 70% nižih!) cijena toplinske energije za građane.
Kao zaključak, istaknuto je kako su rezultati projekta postavili čvrste temelje za daljnji razvoj primjene geotermalne energije u Hrvatskoj. Budući koraci, odnosno primjena geotermalne energije u toplinarstvu, poljoprivredi i drugim područjima ovisit će o nastavku suradnje AZU-a, jedinica lokalne samouprave i toplinarskih tvrtki, neđu kojima se kao najveća ističe HEP Toplinarstvo (koje svojim sustavima pokriva dva od četiri spomenuta grada: Osijek i Zaprešić).
