Najveća slovenska energetska tvrtka, Holding Slovenske elektrarne (HSE) i njegove sastavnice, hidroenergetske tvrtke Dravske elektrarne Maribor (DEM), Soške elektrarne Nova Gorica (SENG) i Hidroelektrarne na spodnjoj Savi (HESS) najveći su proizvođači električne energije iz slovenskih rijeka. Hidroelektrane na Dravi, Soči i Savi u posljednjih su pet godina proizvele prosječno 3325 GW h električne energije ili više od 33% sve električne energije u Sloveniji i više od 67% sve električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Odgovornim i sustavnim upravljanjem vodnim sustavima i energetskom infrastrukturom, uključujući redovito održavanje i osuvremenjavanje postojećih hidroenergetskih postrojenja, HSE značajno doprinosi većoj otpornosti slovenske energetike i cijele zemlje. Naime, time se smanjuje ovisnost o sve nepredvidivljivijom opskrbi i cijenama plina i nafte.
Težište razvojnih planova HSE-a je na ubrzanom ulaganju u obnovljive izvore, pri čemu važnu ulogu ima upravo hidroenergija. Utjecaj hidroelektrana na ekosustave je najmanji moguće jer se u projektima hidroelektrana redovito osigurava prikladan životni prostor i regulirani prolazi za vodene organizme o ostvaruju otoci za ptice, močvare i vodena staništa. Uz to, HSE-ove tvrtke redovito održavaju energetsku infrastrukturu elektrana i riječnih obala i kanala, čime osiguravaju sigurnost od poplava. Izgradnja hidroelektrana pruža i mogućnosti za razvoj turizma i ribolova.
Najveći slovenski projekt u području hidroenergije je izgradnja hidroelektrana na srednjem toku Save kroz Sloveniju. Trenutačno je u postupku smještanje tri hidroenergetska postrojenja u prostoru u skladu s Državnim prostornim planom. Radi se o HE Suhadol, HE Trbovlje i HE Renke, čija je gradnja predviđena između Litije i Zidanog Mosta. Projekti su u fazi dobivanja mišljenja tijela nadležnih za prostorno planiranje, izrade studije o utjecaju na okoliš i odabira najprikladnije izvedbe. Ukupna snaga sve tri elektrane trebala bi iznositi 101 MW, a očekuje se da će proizvoditi 403 GW h električne energije godišnje, što je dovoljno za opskrbu 100 000 prosječnih slovenskih kućanstava.
Uz to, na jezerima i priobalnim područjima hidroelektrana odvijaju se i drugi energetski projekti. Na nasipima kanala HE Zlatoličje izgrađena je sunčana elektrana snage 2,5 MW, a planirani potencijal takvih postrojenja na nasipima kanala HE Formin i HE Zlatoličje iznosi čak 24,5 MW. Na lokaciji gornje akumulacije CHE Avče ostvaruje se druga faza SE Kanalski Vrh ukupne snage 7,3 MW i očekivane godišnje proizvodnje 8 GW h. Na Družmirskom jezeru pokraj TE Šoštanj planira se gradnja prve slovenske plutajuće sunčane elektrane. Plutajući fotonaponski moduli zauzimat će oko polovice jezera, a ukupna snaga elektrane iznosit će čak 130 MW, najavio je HSE.
