U listopadu je slovenska vlada započela s razmatranjem prijedloga Zakona o postupnom zatvaranju Rudnika ugljena Velenje. Riječ je o zakonu kojim se uspostavlja sveobuhvatan pravni okvir za postupan prestanak rudarenja ugljena na području Velenja i likvidaciju tvrtke Premogovnik Velenje, ali i daje osnova za razvojno restrukturiranje cijele Savinjsko-šaleške rudarske regije.
To je ključan korak u provedbi Nacionalne strategije za napuštanje ugljena, kojom je predviđen prestanak njegove primjene najkasnije do 2033. godine, uz postupno smanjivanje broja zaposlenih u rudarenju ugljena, osiguravanje opskrbe stanovnika Šaleške doline i ublažavanje socioekonomskih posljedica za cijelo područje. Tako će se nakon 2033. izvoditi samo radovi na zatvaranju rudnika, koji bi trebali trajati do 2045. godine. Za provođenje odredbi iz tog Zakona do 2045. godine iz državnog je proračuna predviđeno više od 1,1 milijarde eura ili 50 milijuna eura godišnje, dok će se dodatna sredstva osigurati iz poslovanja spomenute tvrtke i dezinvestiranja.
U izradu prijedloga Zakona bila je uključena javnost, a posebna je pozornost bila posvećena socijalnoj sigurnosti svih koji će biti pogođeni zatvaranjem rudnika. Slovenija se tako pridružuje europskim naporima za postizanje klimatske neutralnosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova, uz osiguravanje pravedne i odgovorne energetske tranzicije.
Stabilan rad elektroenergetskog sustava
Nakon gotovo godinu i pol dana neprekidnog rada, NE Krško je u rujnu s iznimnim rezultatima završila 34. gorivni ciklus jer je u elektroenergetsku mrežu isporučeno više od 8,51 milijardi kW h niskougljične električne energije, čime je premašena planirana proizvodnja. Redovni remont elektrane koji je uslijedio ključan za ostvarivanje sigurnog, stabilnog i pouzdanog rada elektrane u novom gorivnom ciklusu, ali i dugoročno, sve do 2043. godine. Pri tome su provedeni opsežni radovi na održavanju i tehničkoj nadogradnji sustava, a provedena je i zamjena dijela nuklearnog goriva.
Potkraj travnja zaustavljen je rad Bloka 6 u TE Šoštanj radi provođenja redovitog remonta koji se, prema uputama proizvođača, mora provoditi svakih 75 000 radnih sati. Iako je bilo predviđeno da traje 55 dana, radovi su produljeni zbog kašnjenja u isporuci dijelova za ventil, a za to se vrijeme Šaleška dolina toplinskom energijom opskrbljivala iz plinskog agregata.
Unatoč činjenici da dva najveća slovenska energetska objekta dulje vrijeme nisu radila, nije došlo do poremećaja u opskrbi električnom energijom. No, u listopadu su najveći izvori električne energije u Sloveniji bili hidroelektrane i sunčane elektrane. Kako je potvrdio operator elektroprijenosnog sustava ELES, rad elektroenergetskog sustava bio je neprekinut i stabilan, a dio potreba za energijom pokrivan je uvozom.
Državni prostorni plan i projekt NE Krško 2
Slovenski ministar za okoliš, klimu i energetiku mr. sc. Bojan Kumer potkraj svibnja posjetio je tvrtku GEN Energija i tom su mu prigodom podrobno predstavljeni strateški planovi koji podrazumijevaju ulaganja u niskougljične izvore: nuklearnu i Sunčevu energiju i hidroenergiju, ali i u baterijsku pohranu energije. Tada je također potvrđeno da je Ministarstvo za okoliš, klimu i energiju uputilo završnu inicijativu za početak izrade Nacionalnog prostornog plana za projekt NE Krško 2, što predstavlja važan korak prema njegovom ostvarivanju.
Uz to, početkom srpnja je Ministarstvo za prirodne izvore i prostor najavilo je inicijativu za izradu državnog prostornog plana za projekt NE Krško 2 i ona je potom tri mjeseca bila na uvidu u javnosti. Na temelju prikupljenih mišljenja iz javnosti izradit će se prijedlog prostornog uređenja i dodatne stručne podloge, a konačni prijedlog razmotrit će slovenska vlada i donijeti odluku o izradi Državnog prostornog plana za NE Krško 2.
Tvrtka Gorenjske elektrarne prodana skupini GEN
Sredinom rujna je skupina GEN uspješno završila postupak preuzimanja tvrtke Gorenjske elektrarne. Pri tome su svih 100% udjela od dosadašnjeg vlasnika, tvrtke Elektro Gorenjska kupile GEN energija (26%) i njezina hidroenergetska kćerinska tvrtka Savske elektrarne Ljubljana (74%). Radi se o tvrtki u čijem su sastavu 14 malih hidroelektrana ukupne snage 12 MW (uključujući i MHE Sava koja je u zakupu), 36 sunčanih elektrana ukupne snage oko 10 MW i tri kogeneracijska postrojenja. Ukupna proizvodnja električne energije u svim tim postrojenjima 2024. godine iznosila je 52 520 MW h.
Preuzimanje neće značiti nikakvu promjenu za 32 postojeća zaposlenika Gorenjskih elektrarna, a zahvaljujući novim elektranama u svojem sastavu skupina GEN povećat će svoj doprinos proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Obnovljivim su se izvorima u njezinom sklopu bavile dvije tvrtke:
• Savske elektrarne Ljubljana (SEL), u čijem su sastavu četiri velike hidroelektrane u gornjem toku Save, šest malih hidroelektrana i pet malih sunčanih elektrana
• Hidroelektrarne na spodnji Savi (HESS), u čijem su sastavu četiri velike hidroelektrane u srednjem toku Save i planirana HE Mokrice, pet malih i jedna velika sunčana elektrana u blizini HE Brežice (jedina u Sloveniji koja je spojena na 110 kV prijenosnu mrežu i s hidroelektranom tvori hibridni sustav za proizvodnju i pohranu električne energije).
Nakon preuzimanja Gorenjskih elektrarna, ukupna snaga hidroelektrana u sastavu skupine GEN povećana je na 302 MW, a sunčanih elektrana na više od 20 MW. Cijeli postupak započeo je u proljeće 2024., da bi ugovor o preuzimanju bio potpisan prvih dana ove godine, a preuzimanje je potkraj svibnja odobrila Javna agencija za osiguravanje konkurencije (JAVK). Vrijednost transakcije procjenjuje se na 36,41 mil. eura.
Hidroenergija u Sloveniji
Energija vodenih tokova u Sloveniji ima ključnu ulogu u osiguravanju energetske neovisnosti i zelene budućnosti. Hidroelektrane na Dravi, Soči i Savi prosječno proizvode oko 3,5 TW h električne energije godišnje (u 2024. godini čak 4 TW h!). To čini 36% ukupne slovenske proizvodnje električne energije i više od 71% proizvodnje iz obnovljivih izvora.
Najveća slovenska energetska skupina, Holding Slovenske elektrarne (HSE) i njezina kćerinska tvrtka Dravske elektrarne Maribor (DEM) početkom rujna su potpisale Parišku obvezu za ubrzani razvoj crpno-akumulacijskih elektrana. Radi se o međunarodnoj inicijativi koja naglašava ključne mjere za učinkovitu integraciju takvih energetskih rješenja kojima se omogućava dugoročna pohrana energije u energetskim sustavima. Taj potpis, odnosno uključivanje Slovenije u inicijativu dodatni je vjetar u leđa projektu CHE Kozjak. Pri tome treba reći da su postupci izrade i donošenja Državnog prostornog plana za taj projekt nove slovenske crpne (reverzibilne) hidroelektrane provedeni u skladu s važećim slovenskim i europskim zakonodavstvom i uz aktivno sudjelovanje javnosti.
Sunčana elektrana kod Kanalskog Vrha
Sunčane elektrane dio su razvojnih planova tvrtke Soške elektrarne Nova Gorica (SENG) i cijele skupine HSE, koja kao nositelj zelene tranzicije u Sloveniji pokreće velika ulaganja u proširenje proizvodnje iz obnovljivih izvora. Dio toga čine ulaganja u prvu fazu gradnje SE Kanalski Vrh u iznosu 2,2 mil. eura, što se financira iz vlastitih sredstava SENG-a, a dijelom i iz programa potpora slovenske Agencije za energiju. Prva faza elektrane na elektroenergetsku je mrežu priključena početkom lipnja. U prvoj fazi elektrana se sastoji od 4736 fotonaponskih modula i prostire se na 2 ha površine. Snaga joj iznosi 2,9 MW i priključena je na postojeći 20 kV dalekovod. Nakon završetka druge faze, što se očekuje potkraj iduće godine, snaga će se povećati na 8 MW.
Projekt se ostvaruje u uskoj suradnji s lokalnom zajednicom i primjer je dobre prakse postavljanja energetskog objekta u prostor. Još sredinom 2021. godine u uskoj suradnji s nadležnim tijelima Općine Kanal ob Soči pripremljen je novi općinski detaljni prostorni plan. Odobren je u roku od dvije godine i njime je omogućena gradnja sunčane elektrane na području gornjeg akumulacijskog bazena CHE Avče. Prostornoplanski dokument predvidio je i uređivanje cjelokupnog područja oko elektrane, što obuhvaća izgradnju energetskog i prirodoslovnog parka, pješačkih i biciklističkih staza i ostale infrastrukture važne za lokalno stanovništvo i turiste.
Suradnja sa SENG-om vrlo je važna za Općinu Kanal ob Soči jer se na njezinom području nalaze čak četiri hidroelektrane, uključujući i jedino takvo crpno (reverzibilno) postrojenje u Sloveniji.
Proširenje SE Prapretno
Nakon uspješnog dovršetka prve faze izgradnje SE Prapretno, tijekom rujna su nastavljeni radovi na drugoj i trećoj fazi i na izgradnji baterijskog sustava za pohranu energije. To je bio važan korak u transformaciji nekadašnjeg odlagališta otpada u izvor održive energije i primjer učinkovitog korištenja prostora i zelene tranzicije. Kada u cijelosti bude dovršena, elektrana će se sastojati od 12 000 FN modula, imat će snagu 6,75 MW i proizvoditi oko 6865 MW h električne energije godišnje, što je dovoljno za opskrbu više od 1500 slovenskih kućanstava. Uz to, baterijski spremnik snage 7 MW i kapaciteta 14 MW h povećat će stabilnost mreže i fleksibilnost proizvodnje. Ukupna ulaganja procjenjuju se na 10,85 mil. eura, od čega više od 4 mil. eura čine sredstva iz Kohezijskog fonda. Radove izvodi tvrtka RIKO i njihov se završetak očekuje na proljeće iduće godine.
Projekt predstavlja nastavak uspješne suradnje HSE-a i općina Trbovlje i Hrastnik i važan je doprinos povećanju udjela obnovljivih izvora i energetske neovisnosti Slovenije.
Čak 11 sunčanih elektrana na javnim zgradama u Celju
Sredinom rujna potpisan je ugovor o izgradnji sunčanih elektrana na 11 javnih zgrada u Celju. Za taj je projekt Grad Celje dobio nešto više od 1 mil. eura bespovratnih sredstava od Ministarstva za okoliš, klimu i energiju u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ukupna snaga elektrana iznosi oko 1,4 MW, a ulaganja iznose 1,4 mil. eura.
Osim izgradnje elektrana, ugovor potpisan s tvrtkom ECE uključuje i petogodišnje održavanje uređaja, preuzimanje viškova i pokrivanje manjkova električne energije, ali i upravljanje prvom energetskom zajednicom koja će nakon izgradnje elektrana obuhvatiti više od 40 javnih zgrada u gradu.
Ulaganja u elektroenergetsku mrežu
U rujnu je operator elektroprijenosnog sustava ELES dovršio radove na rekonstrukciji dalekovoda 110 kV Hudo - Kočevje koji je izgrađen još 1965. godine. Dalekovod duljine 32 km na 111 stupova bio je posve istrošen, zbog čega mu je prijenosni kapacitet bio značajno smanjen. Radovi na rekonstrukciji provedeni su u dvije faze, kako bi dalekovod, ključan za opskrbu Kočevskog kraja, bio što kraće izvan pogona. Vrijednost radova iznosila je 22 mil. eura.
Istodobno, tvrtka Elektro Maribor priprema izgradnju novog 110 kV dalekovoda Murska Sobota - Lendava koji će osigurati veću pouzdanost opskrbe Pomurja električnom energijom i omogućiti priključivanje postrojenja na obnovljive izvore. Time će se ujedno dovršiti tzv. 110 kV pomurska petlja koja je ključna za stabilnu i kvalitetnu opskrbu električnom energijom sjeveroistočne Slovenije. Naime, distribucijska trafostanica Lendava do sada je s distribucijskom trafostanicom Ljutomer bila spojena samo jednosustavnim dalekovodom pa se u slučaju njegovog ispada opskrba osigurava srednjonaponskim vodovima ograničenog kapaciteta. Ipak projekt je trenutačno suočen s odgodom zbog upravnog spora koji je pokrenut na dijelu trase.
Novi zakon za poticanje obnovljivih izvora
Ciljevi prijedloga Zakona o poticanju korištenja obnovljivih izvora energije (ZSROVE-1) su prijenos odredbi Direktive (EU) 2023/2413 o poticanju energije iz obnovljivih izvora u slovensko zakonodavstvo i poboljšanje uvjete za njihovu veću primjenu. Novim bi se zakonom trebalo urediti provođenje državne i lokalnih politika u području obnovljivih izvora, uvesti obvezujući cilj za udio energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji u Sloveniji, odrediti mjere za postizanje tog cilja i načine njihova financiranja, uvesti potvrde o podrijetlu energije, osigurati samodostatnost opskrbe električnom energijom iz obnovljivih izvora, urediti korištenje energije iz obnovljivih izvora i viškova topline u području grijanja i hlađenja i u prometu, ali i informiranje i osposobljavanje instalatera.
Zapravo, novi je zakon nadogradnja postojećeg, iako se njime povećavaju ciljevi za proizvodnju iz obnovljivih izvora i usklađuju s onima iz ažuriranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Dakle, slovenski je cilj do 2030. godine ostvariti udio obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije od 33%.
Prema prijedlogu novog Zakona, bit će promjena u programu potpora za obnovljive izvore, za što bi ubuduće trebao biti zadužen Borzen, a ne više Agencija za energiju. Istodobno su predviđene nove vrste potpora i to poticaji za ulaganja i pomoć za tekuće poslovanje, a proširuje i raspon obuhvaćenih energetskih rješenja pa će se programi potpore odnositi i na proizvodnju toplinske i rashladne energije, biogoriva, bioplin i zeleni vodik.
Također se očekuju i promjene osnovice za plaćanje naknade za obnovljive izvore, koja će se sada izračunavati na osnovi stvarne potrošnje energije, a ne više na osnovi ugovorene obračunske snage. No, i dalje će biti moguće iznimke od plaćanja te naknade za energetski intenzivne tvrtke, nakon što posljednjeg dana 2025. godine isteknu dosadašnje iznimke.
Novim Zakonom trebalo bi se urediti i preuzimanje odredbi iz novih europskih propisa o tržištu električne energije u slovensko zakonodavstvo, osobito u dijelu koji se odnosi na ugovore o kupnji električne energije (PPA) i ugovore o razlici (CfD), što će omogućiti stabilno i predvidljivo okruženje za ulaganja u obnovljive izvore. Konačno, očekuje se i uvođenje obveze postavljanja sunčanih elektrana na postojećim i novim javnim zgradama i na parkiralištima.
