U 2025. godini gubici vode u Sjevernoj Makedoniji iznose 63,05 posto i manji su za 0,16 posto u usporedbi s 2024. godinom, pokazuju podaci iz godišnjeg izvješća za 2025. godinu Regulatorne komisije za energetiku, vodne usluge i usluge upravljanja komunalnim djelatnostima (RKE).
Smanjena je i prosječna mjesečna potrošnja kućanstava za 0,33 m³ te je u 2025. godini iznosila 12,59 m³. Kućanstva u jugozapadnoj regiji imaju najnižu prosječnu potrošnju od 8,67 m³, dok je u Vardarskoj regiji ona najveća i iznosi 15,10 m³.
"Fakturirana količina vode u 2025. godini iznosi 36,95 posto i praktički je na istoj razini kao i prethodne godine (36,79 posto)“, navode iz Regulatorne komisije.
Najviši postotak neprihodovane vode bilježi Jugozapadna regija s 73,00 posto, dok je najniži zabilježen u Jugoistočnoj regiji s 47,88 posto. Riječ je o vodi koja je proizvedena i puštena u vodoopskrbni sustav, ali za koju komunalna poduzeća ne ostvaruju prihod. To znači da se voda gubi prije nego što bude fakturirana ili naplaćena korisnicima.
Postotak pokrivenosti vodoopskrbom u 2025. godini bilježi porast u svim regijama u odnosu na 2024. godinu, pri čemu najveću pokrivenost ima Istočna regija s 92,58 posto, dok je najveći godišnji rast od preko 3 posto zabilježen u Jugoistočnoj regiji, gdje pokrivenost iznosi 87,50 posto.
"Riječ je o širenju mreže kroz nove investicije, ali na povećanje pokrivenosti utječe i trend priključivanja malih vodoopskrbnih sustava iz ruralnih sredina te njihovo pripajanje velikim gradskim mrežama“, dodaju iz RKE-a.
Sektor vodnih usluga pred velikim izazovom
Vodoopskrbu, prikupljanje i odvodnju urbanih otpadnih voda te njihovo pročišćavanje provodi oko 70 poduzeća. Stručnjaci smatraju da negativni demografski trendovi, zastarjela infrastruktura i uska grla u procesima ukazuju na potrebu reformi u sektoru.
"Jedna od tih reformi je sagledavanje mogućnosti različitih modela pružanja usluga, odnosno modela organizacije funkcija i procesa, regionalnih poduzeća i kombiniranih rješenja. Cilj je osigurati dugoročnu održivost sektora i kontinuitet u pružanju usluga u uvjetima nepovoljnih demografskih trendova i povećanih potreba za ulaganjima“, kaže Jane Vrtovski.
Ovaj sektor zahtijeva ulaganja u iznosu od oko 2,5 milijarde eura do 2040. godine. Riječ je o značajnim sredstvima koja treba učinkovito investirati i odgovorno upravljati njima.
"Dodatni izazov predstavlja nedostatak kadra. Analize pokazuju da samo 2 posto zaposlenih u komunalnom sektoru čine mlade osobe. Istodobno, više od 40 posto sadašnjeg kadra odlazi u mirovinu u narednim godinama. To znači da postoji realan rizik da ostanemo bez dovoljno stručnog osoblja za održavanje sustava, što bi utjecalo ne samo na kvalitetu usluga, nego i na ukupni gospodarski razvoj države“, navodi Vrtovski.
Za realizaciju ovih ciljeva potrebna je aktivna uloga nositelja politika na lokalnoj i nacionalnoj razini, kao i uspostava sustava koji će biti koordiniran i upravljan od više institucija i ministarstava.
