Trenutačno je u sklopu Platforme za pravednu energetsku tranzciju identificirano oko 80 projekata koji izravno doprinose energetskoj tranziciji Sjeverne Makedonije, a podržale su je neke od vodećih međunarodnih financijskih ustanova, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), njemačka Kreditna banka za obnovu (KfW), Svjetska banka, Europska investicijska banka, Klimatski investicijski fond, Francuska agencija za razvoj, Razvojna banka Vijeća Europe (CEDB), talijanska banka Cassa Depositi e Prestiti i sama Europska unija. Nedavno je službeno potvrđeno i pristupanje platformi Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), čime se povećava podrška međunarodnih partnera.
Proces Investicijske platforme za pravednu energetsku tranziciju uspostavljen je potpisivanjem zajedničke deklaracije na konferenciji COP28 u prosincu 2023. godine i ona je danas glavni koordinacijski instrument makedonske vlade za provedbu pravedne energetske tranzicije.
"Vrijednost identificiranih projekata trenutačno iznosi ukupno oko 1,7 milijardi eura, od čega su za projekte ukupne vrijednosti oko 460 milijuna eura već osigurana financijska sredstva. Portfelj uključuje instaliranje postrojenja na obnovljive izvore energije ukupne snage 252 MW u javnom sektoru (sunčanih elektrana, vjetroelektrana, sustava za pohranu energije), pri čemu najveći udio ima SE Bitola 3 (134 MW), čiji je ugovor o financiranju potpisan u prosincu 2025. godine s međunarodnim razvojnim bankama, EBRD-om i KfW-om," navode iz makedonskog Ministarstva energetike, rudarstva i mineralnih sirovina.
Značajan iskorak prema energetskoj budućnosti zemlje
Prema izvješću za 2025. godinu, elektrane koje koriste obnovljive izvore dominiraju po ukupnoj instaliranoj snazi. Njihov udio prošle je godine iznosio 58,22%, što znači povećanje za 2,5% u odnosu na 2024. U ukupnoj instaliranoj snazi prošle godine sunčane elektrane sudjelovale su s s 30,44%, hidroelektrane s 22,76%, a svi ostali obnovljivi izvori s 5,01%.
"Nadalje, 676 zaposlenika ESM-a uspješno je završilo programe obuke tijekom 2025. i 2026. godine, nadmašivši očekivanja u različitim obukama za tehničke vještine, montažu fotonaponskih modula i upravljanje energijom. Vrlo značajna je i uloga privatnog sektora s ukupnom mobilizacijom većom od 210 mil. eura, uz pomoć komercijalnih i razvojnih banaka, za izgradnju postrojenja na obnovljive izvore," dodaju iz Ministarstva.
Provedbom tog portfelja očekuje se smanjenje emisija ugljikovog dioksida za oko 220 000 t godišnje. Usvajanjem revidiranog Plana za energiju i klimu 31. ožujka ove godine politički okvir za tranziciju u velikoj je mjeri zaokružen. Sljedeći korak predstavlja usvajanje Zakona o obnovljivim izvorima energije, što će biti ostvareno do kraja godine.
