Sjeverna Makedonija ulazi u investicijski ciklus vrijedan najmanje 50 milijuna eura za rekonstrukciju javnih zgrada. U početnoj fazi obuhvaćen je samo dio objekata. Za početak će se rekonstruirati 14 prioritetnih javnih objekata s ukupnom površinom od oko 100.000 kvadratnih metara i procijenjenom vrijednošću obnove od oko 11 milijuna eura. To predstavlja osnovu za izgradnju znatno šireg investicijskog portfelja, s ambicijom da dosegne najmanje 50 milijuna eura. Proces se provodi u okviru programa PEEB Cool, uz podršku Francuske agencije za razvoj (AFD) i u koordinaciji s Njemačkim društvom za međunarodnu suradnju (GIZ) i nadležnim institucijama.
"Država već ima obvezu godišnje obnove 3% javnih zgrada u razdoblju 2025.–2028., s ciljem da do 2028. godine dosegne najmanje 9% obnovljene površine. Pripremna studija će osigurati konkretnu i primjenjivu osnovu za sljedeću fazu – detaljne analize i realizaciju investicija", navode iz Ministarstva energetike, rudarstva i mineralnih sirovina.
Fokus će biti stavljen na dubinske i mjerljive rezultate. Za svaki objekt morat će se ispuniti najmanje dva od tri ključna kriterija: najmanje 40% uštede energije, 40% smanjenja emisija stakleničkih plinova ili 40% uštede vode. Dodatno, kod objekata bez sustava hlađenja, tražit će se i najmanje 20% poboljšanja toplinske udobnosti.
"Ovim procesom država postavlja jasan, tehnički utemeljen i investicijski spreman okvir za ubrzanje obnove javnih zgrada, smanjenje potrošnje energije i unapređenje uvjeta u javnom sektoru", dodaju iz Ministarstva energetike.

Nacionalni inventar javnih zgrada
U međuvremenu je u Sjevernoj Makedoniji formiran nacionalni inventar javnih objekata, kojih ima nekoliko tisuća diljem zemlje. To će omogućiti dobivanje točne i cjelovite slike o funkcioniranju javnog sektora kroz prizmu energetske učinkovitosti. Po prvi put će na jednom mjestu biti objedinjeni podaci o potrošnji energije, emisijama, stanju objekata i potrebama za obnovom. Sve to ima za cilj da država izgradi javne prostore koji su energetski učinkoviti, otporni i suvremeni — odnosno prostore koji znače manje račune, niže troškove i funkcionalnije zgrade, kako za institucije tako i za građane koji ih svakodnevno koriste.
Direktor Njemačkog društva za međunarodnu suradnju (GIZ) za Sjevernu Makedoniju, David Oberhuber, ističe da Nacionalni inventar nije samo tehnički proces, već obveza prema budućnosti. "Investitori — domaći ili međunarodni — financiraju ono što je mjerljivo. Ovaj inventar će Sjevernoj Makedoniji dati jasnu sliku o tome što joj je potrebno, ali i snažnu osnovu za privlačenje sredstava za obnovu javnih zgrada, smanjenje potrošnje energije i time stvaranje boljih institucija za građane", kaže Oberhuber.
Javne zgrade — bolnice, škole, administrativni objekti i kulturne institucije — među najvećim su potrošačima energije u državi, a ujedno i značajan izvor emisija — ne samo CO₂, već i čestica koje utječu na kvalitetu zraka u gradovima. Svaki korak prema njihovoj modernizaciji i poboljšanju energetske učinkovitosti znači čišći zrak, zdravije zajednice, bolje uvjete za rad i ekonomski održivije javne institucije.
