Prema prisutnosti opasnih PM 2,5 čestica u zraku, najnoviji izvještaj platforme IQAir za 2025. godinu svrstava Makedoniju na 34. mjesto u svijetu i na drugo u Europi, odmah iza Bosne i Hercegovine, koja je na 27. mjestu, a ispred Srbije, koja je rangirana na 38. mjestu. Prosječna koncentracija PM 2,5 čestica u Makedoniji iznosila je 21,2 mikrograma po kubnom metru, što je višestruko iznad godišnje preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od 5 mikrograma. Makedonija je prošle godine imala najniži prosjek zagađenja u posljednjih osam godina, ali to ne znači da je problem riješen. Na svjetskoj razini samo 13 država diše siguran zrak, od kojih su samo tri europske – Island, Estonija i Andora.
Uz promet, ispušne plinove i grijanje domaćinstava, stručnjaci vrlo često kao uzrok loše kvalitete zraka koji udišu građani Makedonije ističu i brojne divlje deponije, odakle se šire dim i neugodan miris. Na razini cijele države postoje 53 nestandardne deponije. Jedina legalna je skopska deponija Drisla, koja je na granici standardne deponije. Na teritoriju cijele države postoji još oko 2000 drugih deponija. Prema Darku Blinkovu, državnom sekretaru za okoliš, zabrinjava činjenica da se svakog ljeta i uoči izbora često pojavljuje njihovo paljenje. To je, kako kaže, rezultat nemara onih koji trebaju upravljati njima.
"Kada govorimo o otpadu na javnim površinama, prema Zakonu o javnoj čistoći nadležne su komunalne službe u općinama. Više od 2000 takvih lokacija postoji na teritoriju cijele države, zbog čega je potrebno da komunalne službe, inspektori i redari na lokalnoj razini ojačaju kapacitete kako bi se spriječile ovakve pojave", kaže Blinkov.
Regionalni deponiji su rješenje
Samo u Ohridskoj regiji, koja je turistička, postoji više od 60 divljih deponija.
"Bukovo samo po sebi dimi jer je puno i prezasićeno. 2020. godina bila je krajnji rok za njegovu eksploataciju, a sada je u takvom stanju da i komunalnom poduzeću teško pada odlaganje otpada tamo. To je problem koji se gomila. Ono što i država treba shvatiti jest da nema potrebe beskonačno odgađati procese", kaže Dragana Karašova iz građanske inicijative „Zbogom Bukovo".
"Deponija Bukovo je na pragu da primi posljednje količine otpada jer se svakodnevno gomilaju ogromne količine. U ljetnoj sezoni taj problem je posebno izražen, deponija je gotovo stalno zapaljena. Što prije treba poduzeti korake za fizičku izgradnju regionalne deponije u Novacima, koja je давно predviđena i za koju je odobren veći dio sredstava, ali nedostaje aktivnost na terenu", kaže Đoko Zoroski, ekološki aktivist.
Rješenje je u izgradnji regionalnih deponija, proces koji se vuče godinama.
"Na početku siječnja rekao sam da se u prvih šest mjeseci mog mandata planira priprema potrebne dokumentacije i objava javnog poziva za izbor ekonomskog operatera za realizaciju projekta", kaže Muhamet Hodža, ministar okoliša.
Nadležni najavljuju da bi za dio planskih regija izgradnja trebala započeti 2027. godine.
