Na izvanrednoj sjednici vlade Srbije donesena je odluka od produljenju zabrane izvoza nafte i naftnih derivata do 2. travnja. Zabrana se odnosi na izvoz dizela, benzina i sirove nafte svim vrstama transporta. "Produljili smo je kao jednu od mjera kako bismo zaštitili građane i gospodarstvo od rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, što i dalje traje. Dodatno smo odlučili osloboditi 40 000 t dizela iz rezervi, kao dodatnu mjeru za zaštitu tržišta, što će se ostvariti u narednim danima," izjavila je tom prigodom srpska ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
Nadležna tijela za energetiku u Srbiji navode da je cilj mjera koje donose, poput smanjenja trošarina na gorivo za 20%, zaštita domaćeg tržišta od nestašice goriva i porasta cijena goriva zbog poremećaja na svjetskom tržištu koji su izazvani ratom na Bliskom istoku i porastom cijena nafta za 40% u posljednjih nekoliko tjedana.
Istodobno je u Sjevernoj Makedoniji najveća oporbena stranka SDSM najavila kako će podnijeti prijedloge zakonskih rješenja za smanjenje trošarina na goriva, čime bi se snizile cijene ne samo naftnih derivata, nego i hrane i građanima olakšalo povišenje troškova.
Makedonski stručnjak: potreban je uravnotežen pristup
Bivši makedonski ministar financija Kiril Minoski kaže da makedonska vlada ima na raspolaganju instrumente za brzu reakciju i da ih treba odmah aktivirati, ali uravnoteženo. "Najizravniji učinak ima privremeno smanjenje poreza na dodanu vrijednost s 18 na 10% (uz mogućnost na 5%, ako kriza eskalira) i smanjenje trošarina - najmanje do 4 MKD/l (0,065 EUR/l) u okviru postojeće regulative ili više uz zakonske izmjene ako bude potrebno, ovisno o kretanju cijena nafte na svjetskim burzama," ističe on. Prema njegovim riječima, to znači umjereno i privremeno smanjenje trošarina, zadržavanje kontrole marži, ali fleksibilnije, ali i ako je potrebno, ciljanu potporu najpogođenijim područjima (promet, poljoprivreda i javni prijevoz). Važno je, smatra on, da mjere budu vremenski ograničene kako se ne bi narušila proračunska stabilnost, a istodobno ublažio cjenovni pritisak na građane.
U vezi s eventualnim oslobađanjem nafte iz državnih rezervi, kao što je to učinila Srbija, Minoski kaže da to treba biti pažljivo i ograničeno. "Oslobađanje naftnih rezervi treba koristiti selektivno kao kratkoročnu mjeru stabilizacije ako postoje tržišni poremećaji. Oslobađanje strateških rezervi treba biti djelomično i postupno, bez ugrožavanja energetske sigurnosti," upozorava. Prema njemu, pozitivni učinci svih tih mjera su jasni: izravno pojeftinjenje goriva, smanjenje inflacije i sprječavanje prelijevanja krize na cijene hrane i usluga, ali i zaštita kupovne moći građana i likvidnosti gospodarstva. Ipak, te mjere imaju i cijenu - smanjene proračunske prihode i ograničen učinak rezervi.
"Zato moraju biti privremene i pažljivo primijenjene. Najbolji pristup je kombinacija mjera koja daje brz učinak, a ne ugrožava fiskalnu i energetsku stabilnost," poručuje Minoski.
