U strahu od drastičnog rasta cijena goriva, makedonski građani čekaju u redovima na benzinskim postajama kako bi napunili svoja vozila. Na nekim postajama postoji zabrana točenja većih količina goriva u kanistre ili spremnike, dok se na pojedinim mjestima uopće ne toči dizel gorivo. Dodatno, ovih dana na benzinskim postajama mogu se primijetiti i građani susjedne Albanije, koji dolaze natočiti naftne derivate zbog viših cijena goriva na albanskom tržištu.
Makedonske vlasti poručuju da neće dopustiti da se situacija ozbiljno pogorša te da će pravodobno reagirati.
"Moj cilj je da imamo najjeftinije energente koji se toče u regiji, unatoč realnosti koja govori da mora doći do poskupljenja. Pogledajte cijene u susjednim državama – za 40, 50, 60 posto su više od onih koje danas imaju makedonski građani. U usporedbi s tim zemljama u regiji, za 50–60 denara (oko 1 euro) po litri imamo nižu cijenu energenata. No nastavit ću se boriti da naši građani plaćaju manje od svih ostalih u regiji", kaže premijer Hristijan Mickoski.
On upozorava da su energetska tržišta osjetljiva i mijenjaju se iz sata u sat. U međuvremenu Vlada razmatra smanjenje trošarina na goriva i PDV-a na uvoz energenata kako bi spriječila cjenovni šok za građane i gospodarstvo. Očekuje se da će se utjecaj sukoba na Bliskom istoku najviše odraziti na cijene nafte, a ne toliko na plin.
Ozbiljni izazovi
"Više na naftu, jer mi nemamo preveliku ovisnost o plinu. Polako završava i sezona grijanja, a makedonska industrija nema razvijenu mrežu kada je riječ o plinu. Tako da bismo u naftnom sektoru mogli imati određene pritiske i povećanje cijena. No i tu s Ministarstvom financija razmatramo mogućnost smanjenja trošarina i poreza kako bismo vidjeli koje su naše mogućnosti da ublažimo udar na standard građana", kaže Mickoski.
Stručnjaci upozoravaju da bi, ako se rat na Bliskom istoku nastavi, Makedonija kao uvozno ovisna zemlja mogla biti suočena s ozbiljnim izazovima.
"Regulatorna komisija za energetiku treba dosljedno pratiti ove trendove cijena i pametno reagirati donošenjem odluka o cijenama naftnih derivata kod nas, kako se ne bi stvorila situacija u kojoj imamo niske cijene goriva, a nemamo dovoljno derivata. Tako da se opskrba i isporuka naftnih derivata u Makedoniji treba osigurati kontinuirano, ali samo ako cijene na domaćem tržištu prate cijene na međunarodnim tržištima", rekao za TV 21 Slave Ivanovski, stručnjak za energetsko pravo.
Zakonska regulativa u Makedoniji predviđa da u uvjetima ratnog ili izvanrednog stanja, ili neke druge krize, nadležno Ministarstvo financija može smanjiti trošarine na goriva do 4 denara (0,065 eura) ili smanjiti PDV na uvoz energenata s 18 na 10 posto. Državna agencija za naftne rezerve, prema zakonu, ima obvezu osigurati dovoljne količine nafte za 60 do 90 dana kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje gospodarstva.
