Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan u središnjem je Dnevniku HTV-a istaknuo da je Vlada brzo reagirala i ublažila šok izazvan rastom cijena nafte i dizela uslijed sukoba na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Naglasio je da Hrvatska ima dovoljno strateških rezervi, dok se moguća dodatna intervencija planira ako cijene nastave rasti.
"Vlada je imala sve razloge da primijeni i da donese jedan niz dobro balansiranih mjera kojima se ovaj prvotni šok koji traje već desetak dana stvarno ublažio. Upravo cijena dizela predstavlja i najveći problem u čitavoj ovoj situaciji", naglasio je Krpan.
Kroz tjesnac prolazi 20 milijuna barela dnevno. Svijet trguje s oko 103-104 milijuna barela dnevno i to je kroz Hormuški tjesnac i to je petina i to je značajan utjecaj.
"Što se Europe i nas tiče mi nismo izravno pogođeni. Ni derivati, ni nafta u Hrvatsku ne dolaze s tog područja. Mi naftu uvozimo s područja Azerbejdžana, Kazahstana, iz Afrike, Libije i Nigerije, dok nam derivati pristižu s tržišta EU-a", naglasio je Krpan.
On je komentirao i vijest da je Međunarodna agencija za energiju pozvala države članice G7 da otpuste dio svojih strateških rezervi nafte.
"To je sasvim sigurno jedna od mjera koja je na stolu jer postoji izravna korelacija između nivoa strateških zaliha, mi to kažemo da su to spremnici na površini, i cijene nafte. Ako ova situacija potraje još par dana, uvjeren sam da će na nivou Međunarodne energetske agencije, a isto tako i zemalja G7, doći do definitivne odluke da se ide u određeni nivo otpuštanja tih strateških rezervi", kazao je dodavši kako su i Amerikanci za to te imaju ogromne rezerve u saveznoj državi Louisiana koje su spremni pustiti na tržište.
Na pitanje koliko smo blizu ili možda daleko od stvarnog poremećaja opskrbe naftom i derivatima Krpan je rekao da ako se trenutačna situacija s Hormuzom nastavi još neko duže vrijeme kako će se najvjerojatnije ići na otpuštanje određene količine nafte iz strateških zaliha.
