Iran je zatvorio Hormuški tjesnac, strateški plovni put između Irana i Omana kroz koji prolazi oko 13 milijuna barela nafte dnevno — otprilike 31% ukupnog svjetskog pomorskog prometa sirovom naftom. Visoki zapovjednik Iranske revolucionarne garde upozorio je da će svaki brod koji pokuša proći tjesnac biti napadnut.
Vijest je odmah odjeknula na tržištima: cijena referentnog Brenta porasla je 2,6% na oko 80 dolara po barelu, što je gotovo 10% više nego prije izbijanja sukoba. Neki analitičari predviđaju prelazak cijene iznad 100 dolara ako blokada potraje.
Uz naftu, ugroženo je i oko 20% svjetskog izvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) koji prolazi kroz tjesnac, ponajviše katarski. Katar, jedan od najvećih svjetskih izvoznika LNG-a, zaustavio je proizvodnju nakon što su iranski dronovi pogodili industrijske komplekse Ras Laffan i Mesaieed.
Azija će osjetiti najveće posljedice. Južna Azija suočava se s najakutnijim poremećajima opskrbe plinom — Katar i UAE pokrivaju 99% pakistanskog, 72% bangladeškog i 53% indijskog uvoza LNG-a. Pakistan i Bangladeš posebno su ranjivi zbog ograničenih kapaciteta skladištenja. Indija pak uvozi oko 60% nafte s Bliskog istoka, pa bi blokada stvorila dvostruki pritisak na uvozne troškove i tekući račun.
Kina je najveći svjetski uvoznik sirove nafte — oko 40% prolazi kroz Hormuški tjesnac. Prema podacima Kplera, zemlja trenutno raspolaže rezervama LNG-a od 7,6 milijuna tona, što kratkoročno ublažava pritisak, no dulja blokada prisilila bi je na nadmetanje za atlantske terete.
Japan uvozi 75%, a Južna Koreja 70% nafte s Bliskog istoka. Njihove zalihe LNG-a dovoljne su za samo dva do četiri tjedna. Tajland bilježi najveći neto uvoz nafte u Aziji — 4,7% BDP-a — pa svaki porast cijena nafte od 10% njegovo tekuće račun pogoršava za oko 0,5 postotnih bodova.
Koliko će blokada potrajati i hoće li prerasti u širi regionalni sukob, za sada ostaje otvoreno pitanje. No jedno je već sada izvjesno — svaki dan zatvorenog tjesnaca dodatno pritišće globalna energetska tržišta i produbljuje neizvjesnost za milijarde ljudi koji ovise o jeftinoj i stabilnoj opskrbi energijom.
