Hormuški tjesnac ponovno je pod reflektorima svjetske politike nakon što je Iran, reagirajući na posljednje napade, zaprijetio mogućim zatvaranjem ove ključne svjetske energetske rute. Mediji diljem svijeta, od Pekinga do Washingtona, donose raznolike analize posljedica i vjerodostojnosti takvog poteza.
Budući da Kina iznimno ovisi o ovoj ruti kineski izvori, očekivano, ističu da bi zatvaranje Hormuškog tjesnaca prije svega bilo pogubno za same inicijatore.
Sina Finance analizira kako bi takva blokada značila „ekonomsko samoubojstvo“ za Iran, čija je ekonomija izuzetno ovisna o izvozu nafte. Upozorava se da bi gubitak tog prihoda bio poguban ne samo za Iran nego i za Kinu, koja kroz Hormuz dobiva oko trećinu svog ukupnog uvoza nafte.
Kina među najvećim gubitnicima mogućeg zatvaranja
Global Times i srodni portal Huanqiu navode da se prijetnja blokadom u prošlosti koristila kao pregovarački alat, ali nikada nije bila provedena, upravo zbog toga što „zatvaranje Hormuškog tjesnaca nije najbolji izbor“ za Iran. Analitičari podsjećaju kako bi posljedice najviše pogodile uvoznike nafte, među kojima je i Kina, te da su alternativne transportne rute limitirane.
Kineski mediji prenose i stavove da je konačna odluka o mogućoj blokadi prepuštena najvišem nacionalnom sigurnosnom vijeću u Iranu, a ne parlamentu, čime se dodatno naglašava oprez i izbjegavanje ishitrenih poteza (China Daily/CCTV).
Kinesko izdanje RFI posebno upozorava da bi Kina, kao najveći uvoznik iranske nafte, bila među najvećim gubitnicima takve krize.
Reuters i The Jakarta Post u fokus stavljaju američke napore da uvjere Kinu da diplomatski utječe na Iran i spriječi eventualnu blokadu prolaza. Američki dužnosnici, uključujući državnog tajnika Marca Rubia, upozoravaju da bi „zatvaranje Hormuza bilo ekonomsko samoubojstvo“ za Iran, ali i veliki udarac za svjetsku ekonomiju.
Newsweek i Yahoo Finance naglašavaju da bi zatvaranje tjesnaca izazvalo ogroman rast cijena nafte i destabilizaciju globalnog tržišta, posebno pogađajući američke, europske i azijske potrošače.
Taktičko sredstvo pritiska
U većini zapadnih analiza prevladava dojam da je stvarna namjera zatvaranja manje vjerojatna, a prijetnja služi prvenstveno kao taktičko sredstvo pritiska tijekom krize.
Indian Express donosi pregled iranskih opcija, ističući kako bi svaki pokušaj blokade imao neposredan učinak na tržišta Indije, Kine, Japana i Južne Koreje, koji su među najvećim uvoznicima nafte iz Perzijskog zaljeva. The Jakarta Post dodatno prenosi zabrinutost jugoistočne Azije zbog mogućih skokova cijena energije.
I zapadni i kineski mediji, uz stručnjake iz Azije, slažu se da bi blokada Hormuškog tjesnaca najviše naštetila Iranu i njegovim partnerima. Većina procjena blokadu vidi kao političku prijetnju koja ima funkciju signala i pregovaračkog pritiska, a manje kao stvarno ostvarivu vojno-diplomatsku odluku. Zato većina relevantnih izvora procjenjuje da je izbjegavanje eskalacije u interesu svih aktera, uz naglasak na potrebu za diplomacijom i stabilnošću svjetskih energetskih tokova.
