Sjeverna Makedonija neće uspjeti zatvoriti termoelektrane na ugljen do 2030. godine. Proces prelaska na zelenu tranziciju ipak će biti dugotrajniji nego što je planirano.
Iako je država u nacionalnim dokumentima, poput Integriranog energetskog i klimatskog plana (NECP), sama postavila vremenski okvir za energetsku tranziciju, odnosno zatvaranje dviju termoelektrana na ugljen – REK Bitola i TE Oslomej kod Kičeva – do 2030. godine, do toga najvjerojatnije neće doći. Iz Elektrana Sjeverne Makedonije (ESM), pod čijom su nadležnošću oba energetska kapaciteta, najavili su da će od međunarodnih institucija zatražiti produljenje tog roka.
Iz ESM-a navode da je glavni razlog mogućeg produljenja osiguravanje energetske stabilnosti države.
"Naime, termoelektrane i dalje nose najveći teret domaće proizvodnje električne energije. Posebno REK Bitola, koji sudjeluje s oko 64 % ukupne proizvodnje, predstavlja stup elektroenergetskog sustava. U uvjetima kada obnovljivi izvori energije još nisu dovoljno razvijeni da u potpunosti zamijene kapacitete koji osiguravaju baznu energiju, prerano zatvaranje značilo bi ogromne troškove nabave električne energije i potencijalni rizik za stabilnost sustava. Zato se produljenje roka smatra nužnim korakom dok se ne izgrade novi kapaciteti“, kažu iz ESM-a za naš portal.
Dodaju kako se proces zatvaranja termoelektrana na ugljen ne odvija kao jednokratan potez, nego kao postupna transformacija energetskog sustava. Prema aktualnim planovima ESM-a, ti kapaciteti neće biti odmah isključeni, nego će ostati u funkciji sve dok se ne stvore realni uvjeti za njihovu zamjenu.
"U praksi to znači da se umjesto klasičnog ‘zatvaranja’ provodi fazna tranzicija. Dio blokova postupno će se zamjenjivati novim tehnologijama, poput plinskih kogeneracijskih elektrana, dok će se preostali modernizirati kako bi radili uz smanjene emisije. Istodobno se ulaže u obnovljive izvore energije kako bi se s vremenom smanjila ovisnost o ugljenu“, objašnjavaju iz ESM-a.
Analize, pa odluke
U ovom trenutku još nije donesena konkretna odluka ni o tome od koga bi se formalno tražilo produljenje roka, niti za koje bi se razdoblje podnosio zahtjev. Takve odluke temeljit će se na detaljnim analizama koje tek trebaju biti izrađene. One će obuhvatiti sve relevantne aspekte, prije svega stabilnost elektroenergetskog sustava, dinamiku izgradnje novih kapaciteta, financijske implikacije te obveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma i europskih energetskih politika.
Tek nakon izrade tih stručnih procjena nadležni će moći definirati konkretne korake za produljenje roka, prema kojim institucijama i za koje vremensko razdoblje. U ovoj fazi takvi parametri još nisu finalizirani.
Ključni projekti u tom smjeru su izgradnja plinskih kogeneracijskih elektrana u Bitoli i TE Negotino, svake kapaciteta od 250 do 350 megavata, koje će proizvoditi električnu i toplinsku energiju.
"Ovi projekti omogućit će postupno napuštanje ugljena kao primarnog goriva i smatraju se početnom točkom energetske tranzicije. Paralelno se ulažu maksimalni napori u održavanje postojećih elektrostatskih filtera u TE Bitola. Dodatno, ubrzano se razvijaju četiri fotonaponske elektrane – jedna na lokaciji iscrpljenog rudnika Oslomej kod Kičeva i tri na lokacijama u REK-u Bitola, gdje su zalihe ugljena već iscrpljene“, navode iz ESM-a.
Fotonaponskim elektranama ESM će obogatiti svoj portfelj solarne energije za novih 200 MW. Očekuje se da će ti kapaciteti biti završeni i početi isporučivati električnu energiju u razdoblju od 2027. do 2029. godine.
