Cilj europskog trilateralnog projekta InnoGeoPot (Hrvatska, Švicarska i Slovenija) je razviti alate i razvojne strategije za održivo iskorištavanje geotermalne energije. Projekt pod punim nazivom 'Inovativne metode istraživanja u svrhu procjene potencijala geotermalne energije i pohrane toplinske energije' započeo je u veljači 2024. i trajat će do veljače 2028., a provodi se na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof. dr. sc. Tomislava Kurevije, dok u njemu još kao ravnopravni partneri surađuju Sveučilište u Baselu i Geološki zavod Slovenije. Provođenje projektnih aktivnosti InnoGeoPot na RGNF-u financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ-IP-2022-10-4206).
Istraživanja u Hrvatskoj u sklopu projekta obuhvaćaju dva pilot-područja, šire područje grada Zagreba i prekogranične dijelove uz granicu sa Slovenijom u Međimurju, a u Sloveniji obuhvaćaju područje grada Ljubljane. Suradnja Hrvatske, Švicarske i Slovenije pri tome će dovesti do osnivanja međunarodne istraživačke skupine koja će se baviti petrofizikalnim i termodinamičkim karakterizacijama ležišta i razvojem tehnologija u području geotermalne energije. U sklopu projekta razvit će se geološka baza podataka, baza dosadašnjih projekata koji primjenjuju duboku i plitku geotermalnu energiju te alat za odlučivanje koji će omogućiti upravljanje ležišnim izvorima toplinske energije, dok će se na osnovi terenskih istraživanja razraditi lokalni modeli prijenosa topline iz bušotina, a također će se razviti i regionalni termodinamički ležišni modeli.
Više o tom projektu moglo se doznati na radionicama koje su održane 24. rujna na RGNF-u za dionike iz područja geotermalnog inženjerstva, a koje su još obuhvatile i predstavljanje projekata TRANSGEO (Revitalizacija napuštenih bušotina za eksploataciju geotermalne energije) i Danube GeoHeCo (Poticanje implementacije plitkih geotermalnih sustava grijanja i hlađenja u Dunavskoj regiji).
Govoreći o mogućnostima primjene geotermalne energije na području Zagreba, prof. Kurevija je, između ostaloga, spomenuo da bi se njome u cijelosti trebale riješiti energetske potrebe buduće dječje bolnice u zagrebačkom naselju Blato. To će svakako biti moguće u prvoj fazi tog projekta, dok će u drugoj fazi ipak trebati određene prilagodbe u distribucijskom sustavu (npr. snižavanje polazne temperaturne razine potrošača topline). Velika je prednost lokacije u Blatu upravo je činjenica što se nalazi u središtu geotermalnog polja Zagreb, a godinama se iz istog ležišta već opskrbljuje Sportsko-rekreativni centar 'Mladost', Kineziološki fakultet, a uskoro i Studentski dom 'Stjepan Radić'). Dodatno bi se geotermalna voda, nakon iskorištavanja za potrebe bolnice, na temperaturnoj razini 50 - 55 °C, mogla koristiti i u balneološke svrhe te izgradnju termi za što već postoje i idejni projekti, ali i u toplinarstvu, za opskrbu poslovne zone u Lučkom i Hrvatskom Leskovcu. Također, razmatraju se i potencijalna nova bušenja na GP Zagreb kako bi se značajno povećao potencijal.
Na radionici je bilo riječi i o istraživanjima koje se provode u cilju ispitivanja mogućnosti primjene geotermalne energije u toplinarstvu u nekoliko hrvatskih gradova. Do sada je u Hrvatskoj izdano pet dozvola za pridobivanje i 19 dozvola za istraživanje geotermalnog potencijala, od čega 14 za jedinice lokalne samouprave. S obzirom na to da je najveći problem u takvim projektima financiranje prve faze, tj. izvođenje istražne bušenje, pri čemu se troškovi u prve dvije godine penju i do 10-ak milijuna eura, Agencija za ugljikovodike provodi istraživanja na šest lokacija, pri čemu se izvode četiri duboke bušotine. Do sada su bušenja uspješno obavljena u Velikoj Gorici (gdje bi se moglo računati na 5,9 MW) i Osijeku (gdje bi se moglo računati na 5,4 MW), a u tijeku je trenutno bušenje u Vinkovcima i još će se provoditi u Zaprešiću.
Uz to, ne treba zanemariti ni potencijal plitkih slojeva Zemlje, što se iskorištava u dizalicama topline, za što je vrlo važno imati izrađene modele prijenosa topline. Tako su projektom InnoGeoPot obuhvaćena i istraživanja na četiri pilot lokacije. O tom dijelu projekta govorila je doc. dr. sc. Marija Macenić s RGN-a, suradnica na projektu, koja je, između ostaloga, napomenula kako se radi o poslovnoj zgradi u Velikoj Gorici s osam bušotina, dvije obiteljske kuće u Samoboru s jednom bušotinom i zgradi Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu s 53 bušotine.
U svakom slučaju, pravodobna procjena i odabir odgovarajuće tehnologije iskorištavanja geotermalnih resursa na širem zagrebačkom području pomoći će u planiranju i primjeni geotermalne energije (i) u toplinarstvu.
