Kina i Indija još uvijek nisu formalno pristale na odrednice klimatskog dogovora koji je postignut u Kopenhagenu, što bi moglo ugroziti isplaćivanje 30 milijardi dolara pomoći zemljama u razvoju, rekao je u srijedu, 24. veljače viši službenik Europske unije, prenosi Vjesnik. Oko 100 država je potpisalo Kopenhagenski sporazum za borbu protiv klimatskih promjena, a u utorak, dva mjeseca nakon održavanja klimatskog summita u glavnom gradu Danske, javnosti su pokazani dokumenti koji to dokazuju. No, još uvijek se očekuje da najveći emiteri štetnih stakleničkih plinova poput Indije, Kine i Rusije jasno kažu podupiru li u potpunosti sporazum kojem je cilj ograničiti porast temperature u svijetu na manje od dva stupnja Celzija. Neobvezujućim sporazumom iz Kopenhagena predviđa se i doniranje 30 milijardi dolara zemljama u razvoju u razdoblju od 2010. do 2012. godine, a od 2020. godine trebalo bi se godišnje osigurati do 100 milijardi dolara pomoći putem »Kopenhagenskog klimatskog zelenog fonda«. No, prema riječima generalnog direktora zaduženog za okoliš u Europskoj komisiji Karla Falkenbergera, novac će biti dostupan samo u kontekstu međunarodnih okvira koji vode smanjenju emisije ugljičnog dioksida. »Novac se neće dijeliti tek tako, cilj je da se njime samo dodatno potpomognu napori zemalja u borbi protiv globalnog zatopljenja«, istaknuo je Falkenberger koji je predložio da se zemljama koje u potpunosti ne prihvaćaju Kopenhagenski sporazum, onemogući pristup sredstvima iz fondova, piše Vjesnik. Kina se već ranije u Kopenhagenu izjasnila da ne želi sredstva iz takozvanih zelenih fondova. No, važno je upravo privoljeti velike zagađivače, naročito Kinu i Indiju na smanjenje emisije stakleničkih plinova. Obje zemlje imaju veliki broj stanovnika, a njihova se gospodarstva posljednjih godina ubrzano razvijaju, što ujedno znači i povećanje zagađenja. Termoelektrane na ugljen su još uvijek najveći proizvođači električne energije u Kini i Indiji, iako i jedna i druga zemlja investiraju u razvoj ekološki prihvatljivih tehnologija. Također obje zemlje smatraju da se ne treba od njih očekivati da prednjače u smanjenju ispuštanja štetnih plinova, već da to prije svega trebaju činiti bogate i razvijene zemlje koje su vremenski mnogo duže i mnogo veći zagađivači okoliša. I Indija i Kina strahuju da bi drastično smanjenje emisije stakleničkih plinova usporilo njihov ekonomski rast i razvoj, što bi značilo i smanjenje značaja koji trenutno imaju na svjetskoj ekonomskoj i političkoj sceni, zaključuje Vjesnik.